Još od 2016. godine u Terengganu je na snazi Zakon o krivičnim djelima šerijata, uveden kako bi se zaustavio pad discipline među dijelom vjernika koji su počeli izbjegavati zajedničke molitve. Terengganu je jedan od najhomogenijih malezijskih sultanata, s više od 95% stanovništva etničkih Malajaca, od kojih većina pripada islamu

Vlasti malezijskog sultanata Terengganu ove sedmice značajno su pooštrile vjerske propise, uvodeći jednu od najstrožijih kazni u zemlji: svaki musliman koji bez opravdanog razloga izostane s džuma-namaza u džamiji rizikuje novčanu kaznu od oko 600 eura ili, što je još teže, do dvije godine zatvora.

Muhammad Khalil bin Abdul Hadi, bivši komesar za informisanje, da’vu i jačanje šerijata, izjavio je za list Berita Harian da je riječ o mjeri koja podsjeća vjernike da džuma-namaz nije tek simboličan čin, nego izraz poslušnosti i vjerske obaveze: “Ovaj podsjetnik je važan jer džuma nije samo vjerski simbol, nego i izraz pokornosti među muslimanima.“

Još od 2016. godine u Terengganu je na snazi Zakon o krivičnim djelima šerijata, uveden kako bi se zaustavio pad discipline među dijelom vjernika koji su počeli izbjegavati zajedničke molitve. Terengganu je jedan od najhomogenijih malezijskih sultanata, s više od 95% stanovništva etničkih Malajaca, od kojih većina pripada islamu.

Otkako je 2018. godine na vlast došao Islamski partija Malezije (PAS), lokalne vlasti sprovode gotovo svojevrsnu vjersku kampanju za strogo poštivanje islamskih običaja. Do sada je praksa bila da se sankcije izriču tek onima koji bi bez razloga propustili tri uzastopne džume. Nova uredba uvodi daleko stroži režim: pravila će biti istaknuta plakatima u džamijama, a vjerske patrole pojačat će inspekcije.

Dok vlasti u Terengganu insistiraju da je riječ o očuvanju islamskog identiteta, međunarodne organizacije za ljudska prava upozoravaju na negativne posljedice. Phil Robertson, direktor mreže Asia Human Rights and Labour Advocates (AHRLA), upozorio je da ovakvi zakoni „daju lošu sliku o islamu“ i jačaju stereotipe o netoleranciji.

Malezija je konfederacija 13 država i tri federalna teritorija, sa više od 30 miliona stanovnika. Posebnost sistema leži u rotirajućoj monarhiji, gdje se devet sultana smjenjuje na čelu države svakih pet godina. Pored političkih funkcija, sultani su i vjerski lideri u svojim državama što, prema stručnjacima, predstavlja branu širenju ekstremizma.

Iako je Terengganu poznat po konzervativnom kursu PAS-a, sultan Mizan Zainal Abidin 2023. godine izdao je edikt kojim je zabranio političarima da drže hutbe i predavanja u džamijama, što je ranije učinio i sultan Johora. Time je poslao jasnu poruku da se želi ograničiti politizacija vjere.

Opasnosti od prevelike instrumentalizacije religije pokazala je i kriza iz aprila 2024. godine. Tada je lanac mini-marketa KK Mart stavio u prodaju čarape s natpisom „Allah“ na dijelu oko zgloba. Incident je izazvao masovne proteste i oštre političke poruke, ali je intervencija tadašnjeg kralja Ibrahima Iskandara smirila tenzije koje su prijetile prerasti u nasilne sukobe.

Sultan Mizan Zainal Abidin (63) na prijestolje je stupio 1998. godine, a 2006. postao je i XIII Yang di-Pertuan Agong – kralj Malezije. U svojim govorima redovno ističe važnost tolerancije i međureligijskog poštovanja, podsjećajući podanike da je snaga Malezije u njenoj etničkoj i vjerskoj raznolikosti.

Ipak, pred njim stoji izazov da balansira između politike PAS-a, koja insistira na sve strožem poštivanju običaja, i svoje obaveze da čuva stabilnost i multietničku harmoniju u zemlji. Kako se čini, taj će zadatak ostati jedno od najosjetljivijih pitanja u Terengganu i Maleziji u godinama koje dolaze.