Nedjeljno jutro, tišina u luci i rutina mirnodopske baze stvorili su uvjete u kojima je prvi val bombardera izazvao haos prije nego što su posade uopće stigle do svojih položaja. U samo nekoliko minuta, ratni brodovi USS Arizona, Oklahoma, West Virginia i California bili su teško oštećeni ili potpuno uništeni.
Japanski napad na Pearl Harbor, izveden 7. decembra 1941. godine, bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. stoljeća – trenutak koji je preokrenuo tok Drugog svjetskog rata i zauvijek redefinirao globalni poredak. Iznenadni japanski udar na američku pacifičku flotu na Havajima označio je kraj američke neutralnosti i otvorio vrata otvorenom ulasku Sjedinjenih Država u rat. Bio je to događaj koji je u nekoliko sati promijenio svijet.
Japanske snage započele su napad u 7:48 sati po lokalnom vremenu. U dvije dobro koordinirane faze, više od 350 aviona – lovaca, bombardera i torpednih letjelica – napalo je američku bazu Pearl Harbor, ciljajući ratne brodove, aerodrome i stratešku infrastrukturu.
Amerikanci su bili potpuno nespremni. Nedjeljno jutro, tišina u luci i rutina mirnodopske baze stvorili su uvjete u kojima je prvi val bombardera izazvao haos prije nego što su posade uopće stigle do svojih položaja. U samo nekoliko minuta, ratni brodovi USS Arizona, Oklahoma, West Virginia i California bili su teško oštećeni ili potpuno uništeni.
Posljedice su bile katastrofalne: 2.403 Amerikanca su poginula, 1.178 je ranjeno, osam bojnih brodova je potopljeno ili teško oštećeno, uništeno je ili oštećeno blizu 200 aviona.
Najveću tragediju doživio je USS Arizona, koji je potopljen nakon eksplozije skladišta municije. Više od 1.100 članova posade ostalo je zarobljeno unutar broda, čineći ga simbolom američkih gubitaka toga dana.
S japanske strane gubici su bili relativno mali: ukupno 29 oborenih aviona i nekoliko malih podmornica.
Napad na Pearl Harbor bio je rezultat dugogodišnjih tenzija između Tokija i Washingtona. Japan je želio osigurati dominaciju u Aziji i Pacifiku, dok su Sjedinjene Države nametale ekonomske sankcije zbog japanske agresije u Kini. Tokio je vjerovao da će eliminacijom američke pacifičke flote dobiti vrijeme da proširi kontrolu nad jugoistočnom Azijom prije nego što SAD uspije mobilizirati svoje kapacitete.
Iako strateški spektakularan, napad je, dugoročno posmatrano, imao suprotan efekat: ujedinio je američku javnost i doveo do ulaska SAD-a u rat, što je u konačnici bilo presudno za poraz sila Osovine.
Dan nakon napada, predsjednik Franklin D. Roosevelt obratio se Kongresu i naciji čuvenim govorom u kojem je 7. decembar nazvao „danom koji će ostati upamćen po sramoti“ (“a date which will live in infamy”). Kongres je odmah odobrio objavu rata Japanu, a ubrzo potom i Njemačkoj i Italiji.
Time je počela američka transformacija u glavnu vojnu i industrijsku silu svijeta.
Napad na Pearl Harbor nije samo otvorio pacifičko ratište već je označio početak globalnog preokreta. Bitke poput Midwaya, Guadalcanala i kasnije oslobađanje Filipina postale su prekretnice u ratu protiv Japana.
