Napad na Iran potresao je globalna energetska tržišta. Cijene nafte naglo su skočile, a ključni Hormuški moreuz postao je novo žarište geopolitičke krize. Strah od prekida opskrbe već podiže cijene i otvara pitanje: ulazi li svijet u novu eru energetskih šokova?

Cijene nafte snažno su porasle nakon američko-izraelskog napada na Iran tokom vikenda, dok su investitori reagirali na mogućnost ozbiljnog poremećaja u globalnoj opskrbi energentima. Referentna nafta Brent skočila je za oko 6,5 posto i premašila 76 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao za nešto više od šest posto. Analitičari upozoravaju da bi cijena u narednim sedmicama mogla doseći i 90 dolara po barelu.

U središtu zabrinutosti nalazi se Hormuški moreuz, ključni pomorski prolaz kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom. Iako moreuz za sada nije zatvoren, iranska Revolucionarna garda upozorila je da plovidba tim područjem više nije sigurna. Brodarske kompanije i osiguravatelji već pokazuju oprez, pa dio tankera izbjegava rutu kako bi smanjio rizik.

Reakcija tržišta bila je trenutna. U ranim jutarnjim satima u Evropi cijene nafte skočile su gotovo 13 posto, iako su se kasnije stabilizirale na rastu od oko šest posto. Strahuje se da bi sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogao izmaći kontroli i izazvati ozbiljne poremećaje u snabdijevanju sirovom naftom.

Brent, referentna cijena za evropsko tržište, dostigao je oko 77,5 dolara po barelu, dok je WTI premašio 71 dolar. Od početka godine cijena nafte već je porasla za više od 25 posto, a nova geopolitička kriza dodatno je potaknula pritisak na tržište.

Hormuški moreuz, pod snažnim utjecajem Irana, jedan je od najvažnijih energetskih koridora na svijetu. Kroz njega svakodnevno prolazi približno 14,5 miliona barela nafte, kao i oko 20 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom. Većina te energije, oko 90 posto, završava na azijskim tržištima, dok manji dio odlazi u Evropu, Ameriku i Afriku.

Iako prolaz još nije blokiran, Iran je saopćio da su napadnuta tri tankera u vlasništvu Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva koji su plovili Perzijskim zaljevom i Hormuškim moreuzom. Američko Ministarstvo prometa u međuvremenu je preporučilo komercijalnim brodovima da izbjegavaju Hormuški moreuz, Perzijski zaljev, Omanski zaljev i Arapsko more.

Analitičari investicijskih banaka navode da je pomorski promet već ozbiljno poremećen. Mnoge brodarske kompanije, proizvođači nafte i osiguravatelji zauzeli su oprezan stav i čekaju razvoj događaja prije nego što nastave uobičajene operacije. Za sada, međutim, nema potvrda o ozbiljnoj šteti na proizvodnim postrojenjima ili izvoznim terminalima.

Stručnjaci upozoravaju da bi svako duže ometanje prometa kroz Hormuški moreuz moglo imati dramatične posljedice. Procjenjuje se da bi oko 15 miliona barela nafte dnevno moglo biti spriječeno da stigne na svjetsko tržište. Ako ne dođe do smirivanja situacije, cijene bi mogle značajno porasti.

Neke finansijske institucije već su podigle svoje prognoze. Prema procjenama pojedinih analitičara, Brent bi se uskoro mogao kretati između 85 i 90 dolara po barelu. Pojedine banke već su revidirale projekcije za drugi kvartal i očekuju znatno više cijene nego ranije.

U međuvremenu, zemlje okupljene u formatu OPEC+ najavile su tek skromno povećanje proizvodnje, oko 206.000 barela dnevno od aprila. Međutim, i ta dodatna količina morala bi se transportirati tankerima kroz regiju Bliskog istoka, što znači da geopolitički rizik ostaje ključni faktor.

Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno, odnosno oko tri posto globalne proizvodnje. Iako taj udio nije presudan, strateška pozicija zemlje uz Hormuški moreuz daje Teheranu znatan utjecaj na globalne energetske tokove. Nafta iz Perzijskog zaljeva mora proći kroz taj prolaz kako bi stigla do velikih tržišta poput Kine, Indije i Japana.

Pojedini analitičari podsjećaju na historijske paralele s naftnim šokom iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je embargo na izvoz iz zemalja Bliskog istoka uzrokovao dramatičan rast cijena. Tada je nafta poskupjela za oko 300 posto. Preračunato na današnje vrijednosti, to bi odgovaralo cijeni od približno 90 dolara po barelu.

Najveća nepoznanica ostaje razvoj događaja u Iranu. Politička struktura Islamske Republike, snažna ideološka baza režima i utjecaj Revolucionarne garde čine situaciju nepredvidivom. Upravo ta neizvjesnost dodatno potiče rast cijena i povećava zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na globalnu inflaciju.

Finansijska tržišta zasad polaze od pretpostavke da će posljedice sukoba biti ograničene, slično kao tokom kratkog rata između Izraela i Irana prošlog ljeta. Analitičari trenutno ne očekuju naglu promjenu režima u Teheranu, kakva se dogodila tokom iranske revolucije 1979. godine.

Ipak, ključni faktor u narednim danima bit će brzina normalizacije prometa kroz Hormuški moreuz i razmjeri eventualne iranske odmazde. Ako tankeri počnu ponovo ploviti uobičajenim rutama ili ako dođe do diplomatske deeskalacije, pritisak na tržišta mogao bi popustiti.

Za sada, međutim, izgledi za brzo smirivanje sukoba nisu veliki. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će napadi na Iran trajati dok se ne ostvare svi ciljevi operacije, te procijenio da bi sukob mogao potrajati i do četiri sedmice.

Zbog toga mnoge finansijske institucije očekuju da će se cijena Brenta u kratkom roku zadržati između 80 i 90 dolara po barelu. Samo brza deeskalacija ili tajni diplomatski pregovori mogli bi ublažiti pritisak na tržište energije. U suprotnom, svijet bi se mogao suočiti s novim energetskim šokom.

IZVOR: El Pais