Khan vjeruje da je sve dio šire zavjere s ciljem da se sabotira istraga izraelskih ratnih zločina u Gazi, te da bi Mossad mogao stajati iza svega. Njegovi pristaše tvrde da je kažnjen jer je radio svoj posao.

U oktobru prošle godine, Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda (MKS), zaprimio je telefonski poziv od jedne pravnice iz svog ureda. No, tema razgovora nije bio nalog za hapšenje protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua – najosjetljiviji slučaj kojim se sud tada bavio. Radilo se o optužbama za seksualno zlostavljanje – protiv njega samog.

Prema snimci do koje je došao The Observer, žena s druge strane linije bila je osoba koja ga optužuje. Tokom razgovora Khan joj kaže: “Budi mudra… Plivamo u vodama punim morskih pasa.”

Navodno je, u suzama, žena mjesecima ranije povjerila kolegama kako ju je 55-godišnji tužitelj godinu dana seksualno zlostavljao – u njegovom uredu i tokom službenih putovanja, uključujući i seksualne odnose bez pristanka u hotelskim sobama. Prijateljima je rekla kako bi često “samo ležala, jednom je čak glumila da spava”, a nakon toga bi povraćala.

Ispričala je i da ju je Khan emocionalno ucjenjivao te prijetio da će je ignorirati i sabotirati njezinu karijeru ako mu se usprotivi. Radno mjesto u njegovom uredu bilo je ostvarenje njezinog profesionalnog sna – no osjećala je da će sve izgubiti ako optužbe postanu javne.

Kolege kojima se povjerila obavijestili su Nezavisni nadzorni mehanizam (IOM), tijelo koje nadzire eventualne zloupotrebe u MKS-u. No, unatoč ozbiljnosti optužbi, IOM je slučaj zatvorio za svega nekoliko dana, bez ozbiljne istrage. Preporučeno je samo da Khan i navodna žrtva smanje međusobni kontakt, dok su nastavili raditi u istoj instituciji. Istovremeno, novinari su počeli postavljati pitanja – očito su podaci procurili iz suda.

U snimljenom razgovoru Khan ženi savjetuje da “uzme koliko god joj treba vremena”, ali istovremeno predlaže da napiše izjavu kojom se odriče bilo kakvih optužbi: “Jedna od opcija je da napišeš: ‘Nemam namjeru podnositi prijavu, ova stvar je završena i želim samo raditi svoj posao.’ Učini to radi [svog sina],” govori Khan.

Optužbe dolaze u najgorem mogućem trenutku za MKS – instituciju koja je već izložena žestokim napadima zbog izdavanja naloga za hapšenje izraelskog premijera Netanyahua, ministra odbrane Yoava Gallanta i vojnog komandanta Hamasa, Mohammeda Deifa. Nalozi su izazvali burne reakcije u Izraelu, ali i među zapadnim saveznicima u SAD-u i Evropi. Khan je zbog toga sankcioniran u SAD-u – zamrznuti su mu računi, onemogućen pristup e-mailu, a prijetnje su primali i drugi zaposlenici MKS-a, što je dovelo do vala ostavki.

Neki su otišli zbog straha od američkih sankcija, dok su drugi napustili sud zbog optužbi protiv Khana – među njima i njegova savjetnica za radno okruženje i zaštitu od seksualnog uznemiravanja, Purna Sen. Ona ističe da je sistem u kojem je hijerarhija sveta, gotovo nemoguće prijaviti nadređenog: “Prijavljivanje zlostavljanja je iracionalan čin. Pogledajte što se dogodilo ovoj ženi – koliko ju je to koštalo.”

Od izlaska priče u javnost, žena je proglašena “mentalno nestabilnom”, “opsjednutom Khanom” pa čak i “agenticom Mossada”. Njena karijera međunarodne pravnice je, prema riječima prijatelja, uništena.

Khan, putem advokata, sve optužbe negira, tvrdeći da nije bilo nikakvog nedoličnog ponašanja ni zlostavljanja. Njegov pravni tim optužuje The Observer za iznošenje izjava izvan konteksta, a tvrde i da je sam Khan zatražio istragu protiv sebe.

Prema nekima u njegovom okruženju, Khan vjeruje da je sve dio šire zavjere s ciljem da se sabotira istraga izraelskih ratnih zločina u Gazi, te da bi Mossad mogao stajati iza svega. Njegovi pristaše tvrde da je kažnjen jer je radio svoj posao.

Ipak, kritičari smatraju da je trebao privremeno odstupiti s funkcije kako bi zaštitio vjerodostojnost istrage. Čak i najgorljiviji branitelji MKS-a strahuju da bi optužbe protiv Khana, u kombinaciji s američkom kampanjom, mogle značiti kraj za jedini stalni međunarodni sud za ratne zločine.

Nakon napada Hamasa na Izrael sedmog oktobra 2023. i izraelske ofanzive u Gazi, Khan je bio pod ogromnim pritiskom da otvori istragu. Posjetio je kibuce pogođene napadom i razgovarao s porodicama talaca, ali je takođe planirao historijsku posjetu Gazi radi prikupljanja dokaza i svjedočenja Palestinaca.

Nakon toga, na MKS je počeo stizati kontinuirani pritisak s obje strane sukoba. Prema izvorima iz suda, izraelske obavještajne službe aktivno su se fokusirale na Khana, a ranija istraga Guardiana otkrila je da je Mossad ranije prijetio i njegovoj prethodnici Fatou Bensouda zbog njene istrage izraelskih zločina na okupiranim teritorijima.

Ovaj put prijetnje dolaze i iz političkog vrha. Kada je Khan u maju 2024. objavio zahtjev za nalog za hapšenje na CNN-u, republikanski senator Lindsey Graham navodno je zaprijetio sankcijama. Netanyahu je odluku nazvao “antisemitističkom”, dok je američki predsjednik Biden rekao da “ne postoji nikakva jednakost između Izraela i Hamasa”.

Luis Moreno Ocampo, prvi glavni tužitelj MKS-a, izjavio je za The Observer da SAD koristi političke argumente: “Kažu da je Izrael demokratija i naš saveznik, ali ne kažu da Izrael izgladnjuje stanovništvo Gaze.”

Pritisak na Khana samo je porastao povratkom Donalda Trumpa na vlast. Novi predsjednik potpisao je izvršnu uredbu o dodatnim sankcijama – uključujući zabranu finansijskih i tehnoloških usluga. Khanovi bankovni računi i kreditne kartice su blokirani, pokušaji slanja novca bivšoj supruzi su zaustavljeni, a pristup e-mailu ukinut od strane Microsofta.

Sankcije su proširene i na četvero sudaca MKS-a – iz Ugande, Perua, Benina i Slovenije – koji su autorizirali istrage protiv Izraela i SAD-a. Iako ni Izrael ni SAD nisu članice Rimskog statuta, MKS tvrdi da ima nadležnost ako su zločini počinjeni na teritoriji država potpisnica, poput Palestine ili Afganistana.

Danya Chaikel iz FIDH-a upozorila je da bi sve moglo imati zastrašujući efekt: “Poruka je da ako tražite odgovornost za masovne zločine, bit ćete kažnjeni.”

Velika Britanija je osudila proširenje sankcija i upozorila stotine advokata, akademika i službenika – uključujući suca Fulforda, barunicu Kennedy i Amal Clooney – da bi mogli postati mete sankcija. Mnoge organizacije već su prestale sarađivati s MKS-om iz straha od posljedica.

No postoji i crniji scenario: sankcioniranje samog suda, što bi onemogućilo bankama i tehnološkim kompanijama – uključujući Microsoft – da s njim sarađuju. “Ako se sankcionira cijeli sud, slijedi potpuni kolaps”, upozorava izvor iz MKS-a. “Ako to SAD učini, sud je gotov,” dodaje bivši sudac Cuno Tarfusser.

Iako je SAD zasad sam u sankcijama, druge zemlje već najavljuju neposluh. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je kako želi omogućiti Netanyahuu da posjeti Njemačku bez straha od hapšenja. No Moreno Ocampo tvrdi da je to nemoguće: “Njemački suci nikada to ne bi dopustili.”

Ostavlja se pitanje – hoće li optužbe, prijetnje i političke ucjene dokrajčiti instituciju koja je imala misiju borbe protiv nekažnjivosti najgorih zločina našeg vremena?

Cijeli tekst pročitajte u današnjem izdanju britanskog Observera