Hafiz Ibrahim ef. Šehović, dugogodišnji imam Careve džamije u Sarajevu, živio je u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća u sarajevskom naselju Bistrik. Hamdija Kreševljaković ubraja ga u naše najznamenitije prepisivače Kur'ana, a razlog je jednostavan i zadivljujući: za svog života hafiz Šehović prepisao je Kur'an najmanje 66 puta.
Tradicija prepisivanja Mushafa u Bosni i Hercegovini stara je koliko i dolazak islama na ove prostore. Od osmanskog osvajanja 1463. godine pa do danas, među Bošnjacima se pojavilo nekoliko vrhunskih kaligrafa koji su, pored Riječi Božije, prepisivali i vrijedna djela iz islamskih nauka, matematike, medicine, farmakologije, astronomije, filozofije i književnosti. Svjedočanstvo o tome čuvaju sačuvani rukopisi u raritetnoj zbirci Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
No, među svim bosanskohercegovačkim prepisivačima Kur'ana, jedno ime izdvaja se po svojoj posvećenosti i plodnosti koja i danas oduzima dah.
Hafiz Ibrahim ef. Šehović, dugogodišnji imam Careve džamije u Sarajevu, živio je u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća u sarajevskom naselju Bistrik. Hamdija Kreševljaković ubraja ga u naše najznamenitije prepisivače Kur'ana, a razlog je jednostavan i zadivljujući: za svog života hafiz Šehović prepisao je Kur'an najmanje 66 puta.
To znamo sa sigurnošću jer je na svakom primjerku bilježio koji mu je to po redu prijepis. Pojedine od njih završavao je za nepunu godinu, a njegovi Mushafi bili su, prema riječima Mehmeda Handžića, u Sarajevu “mnogo cijenjeni i nazivani su Mushafima Careva imama”.
Od 66 prijepisa, do danas nisu sačuvani svi. Četiri primjerka pohranjena su u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, i to trideseti drugi, pedeset treći, pedeset šesti i šezdeset treći prijepis, nastali između 1780. i 1807. godine. Svaki od njih tiho svjedoči o čovjeku koji je desetljećima, strpljivo i predano, iznova ispisivao iste svete stranice.
Šehović nije prepisivao samo Kur'an. Među njegovim djelima posebno se ističe bogato iluminirana zbirka dova Dalā'il al-Ḫayrāt, od koje je sačuvan primjerak koji je sam označio kao svoj treći prijepis te zbirke, završen 1781. godine. Rukopis, pohranjen u istoj biblioteci, pravo je malo remek-djelo: ukrašen je izvanrednim unvanima, slikama harema u Mekki i Medini, filigranskim rozetama po rubovima listova, a na koricama i preklopu utisnuti su pozlaćeni ornamenti.
Hafiz Ibrahim ef. Šehović umro je vjerovatno 1811. godine, kada je dovršen i njegov posljednji poznati prijepis Kur'ana. Otišao je tiho, kao što je i živio, u tišini kaligrafskog studija, s perom u ruci i Riječju Božijom pred očima, prenose Sandzacke.rs.
