Musala u Donjem Kamengradu pripada tipu bajramskih musalla koje su, poput većine musala u Bosni i Hercegovini, služile za obavljanje bajram-namaza, učenje prigodnih dova, poput dove za kišu te ispraćaj hadžija. Kamengradska musala jedna je od najljepših u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od mihraba, minbera i širokog prostora za molitvu pod otvorenim nebom ispred njih. Mihrab je natkriven kupolom koju nose četiri drvena stuba. A cijeli kompleks ograđen je kamenim zidom. Unutar kompleksa, neposredno u blizini mihraba i minbera nalazi se još uvijek aktivno muslimansko mezarje.
Musala. Ovo je jedan od ne tako rijetkih toponima. Sarajevo uma ulicu Musala, Mostar ima svoju Musalu, kao što ih ima i u drugim mjetima širom Bosne i Hercegovine. Šta je zapravo musala? Ovih dana aktuelna je rasparava o tome da li se može, ili treba klanjati na otvorenom, kako to učiniti, kako pronaći adekvatno mjesto… Ako se ima u vidu islamsko učenje prema kojem je Uzvišeni Allah ummetu Muhammeda a.s. dao nešto što nikome ranije nije dao, između ostalog, cijelu Zemlju učinio je mesdžidom, rasprave su bespredmetne. No, u islmaskoj tradiciji Bošnjaka ukorijenjen je običaj obavljanja zajedničkog namaza na otvorenom, ali na posebno određenim mjestima za tu namjenu – musalama.
Jedna od rijetkih sačuvanih musala u Bosni i Hercegovini jeste Musalla u Donjem Kamengradu kod Sanskog Mosta.
Musala u Donjem Kamengradu pripada tipu bajramskih musalla koje su, poput većine musala u Bosni i Hercegovini, služile za obavljanje bajram-namaza, učenje prigodnih dova, poput dove za kišu te ispraćaj hadžija. Kamengradska musala jedna je od najljepših u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od mihraba, minbera i širokog prostora za molitvu pod otvorenim nebom ispred njih. Mihrab je natkriven kupolom koju nose četiri drvena stuba. A cijeli kompleks ograđen je kamenim zidom. Unutar kompleksa, neposredno u blizini mihraba i minbera nalazi se još uvijek aktivno muslimansko mezarje.
Kako piše Elvir Duranović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, musale su se u Bosni rijetko koristile za klanjanje džuma-namaza, pa nemamo nikakvog razloga sumnjati da je takav slučaj bio i s musalom u Donjem Kamengradu. Štaviše, imajući u vidu položaj Kamengrada blizu granice s Ugarskom i česte bitke koje su se, posebno tokom 16. stoljeća do osvojenja Bihaća 1592. vodile na ovom području, može se s priličnom sigurnošću tvrditi da se džume nisu klanjale na nezaštićenom polju ispod utvrđenog Kamengrada. Ne zna se pouzdano kada je musall u Donjem Kamengradu sagrađena. Prema narodnom predanju, 1463. u doba osvojenja Bosne. Sasvim je moguće da su turski vojnici koji su te godine osvojili utvrđeni Kamengrad na mjestu današnje musale klanjali u džematu propisane namaze. Zapravo, Dušana Bojanić u svom zanimljivom radu o musalama na Balkanu bilježi da su se musalle gradile na mjestima na kojima je obavljen prvi namaz po zauzeću gradova. No, ono što se zasigurno zna jeste da sultan Mehmed Fatih nije klanjao prvu džumu u Bosni na ovom mjestu, jer, kao što je poznato, tokom pohoda na Bosnu 1463. na sjever nije išao dalje od Jajca. Narodno predanje o izgradnji musale zabilježeno je na poleđini mihraba 1909. kada je nastojanjem
Ismaila Šukri-efendije musala obnovljena. U natpisu na mihrabu piše: U vrijeme kada se u ovim krajevima nije čuo glas vjere, podigao je sultan Mehmed han Fatih jedan mihrab i minber, kada je ovo mjesto počastvovao svojim boravkom. Oni su porušeni prije petnaest godina. Sada su ponovno izgrađeni zalaganjem sudije kadiluka, pročelnika vjere, Konjičanina Ismail Šukriefendije Hadžića na dan 1. šabana 1327. godine.
“Prilike u 20. stoljeću nisu bile naklonjene musali u Donjem Kamengradu. Porušena je 1942. Nakon Drugog svjetskog rata početkom 50-ih godina nestručno je obnovljena. Pedeset godina kasnije, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) srušili su je pripadnici vojske RS ili paravojnih srpskih formacija. Neposredno nakon agresije 1997. mještani su obnovili kupolu i očistili prostor oko mihraba. U periodu od 2003. do 2012. kompleks musale u potpunosti je renoviran prema projektnoj dokumentaciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini”, piše Duranović
Iako se džume godinama nisu klanjale na kamengradskoj musali, 2001. godine prilikom otvaranja spome nika osmanskim borcima poginulim u osvajanju kamengrada mnogi vjernici su klanjali podne namaz na musali. Vidjevši to, tadašnji reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić predložio je da se na musali prvog petka u mjesecu julu klanja džuma namaz neposredno pred obilježavanje stravičnog zločina nad Bošnjacima u Biljanima i genocida u Srebrenici. Od tada se svake godine održava manifestacija Musalla.
Klanjanjem džume pod otvorenim nebom, na istom mjestu gdje su to činili prvi muslimani ovih krajeva, Bošnjaci potvrđuju svoj kontinuitet, trajanje i pripadnost vjeri i zemlji, zaključuje Duranović.
Podsjetimo na još dva poznata slučaja obavljanja namaza na musali – u Memorijalnom centru Potočari tokom obilježavanja godišnjice genocida 11. jula, te zajednički namaz na musali na Ajvatovici.
