Službena objašnjenja najčešće navode samoubistvo, nesretan slučaj ili iznenadnu bolest, no učestalost i brutalnost ovih incidenata potiču sumnje da se radi o sustavnom uklanjanju nepodobnih. Padovi s prozora, bizarna samoubistva i iznenadni srčani udari postali su zlokobna svakodnevica za one u najvišim krugovima moći.
Misteriozne smrti nižu se u Putinovoj Rusiji. Niz istaknutih direktora i dužnosnika preminulo pod sumnjivim okolnostima. Aleksej Sinicin, direktor megakompanije za proizvodnju gnojiva, posljendji je u nizu. Koliko je sumnjiva njegova smrt?
Dovoljno je reći da je tijelo pronađeno bez glave, pod mostom kod Kalinjingrada, kao i nekakav kabal, sajla. A da se slučaj vodi kao “najvjerojatnije samoubistvo”. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, zabilježen je alarmantan porast broja misterioznih smrti među ruskom poslovnom i političkom elitom. Najmanje 19, a prema nekim procjenama i više od 50, visokopozicioniranih direktora, oligarha i državnih dužnosnika preminulo je pod nasilnim ili neobjašnjivim okolnostima.
Službena objašnjenja najčešće navode samoubistvo, nesretan slučaj ili iznenadnu bolest, no učestalost i brutalnost ovih incidenata potiču sumnje da se radi o sustavnom uklanjanju nepodobnih. Padovi s prozora, bizarna samoubistva i iznenadni srčani udari postali su zlokobna svakodnevica za one u najvišim krugovima moći.
Najnoviji slučaj koji je šokirao javnost jest smrt Alekseja Sinicina, 49-godišnjeg izvršnog direktora kompanije za proizvodnju kalijevog gnojiva K-Potash Service. Njegovo obezglavljeno tijelo pronađeno je početkom septembra 2025. ispod mosta u blizini Kalinjingrada, a uz njega je bila pričvršćena vučna sajla. Ruski državni mediji, poput agencije RIA Novosti, brzo su izvijestili, pozivajući se na policijske izvore, da se radi o samoubistvu, i to prije nego što je formalna istraga uopće započela. Sinicin je vodio kompaniju koja je razvijala veliko nalazište kalijevo-magnezijskih sirovina Nivensky-1, projekt vrijedan više od 620 miliona eura. Projekt je, međutim, bio suočen s brojnim problemima, uključujući proteste lokalnog stanovništva i pravne bitke s ruskom Federalnom službom za nadzor prirodnih resursa, zbog čega je njegovo pokretanje odgođeno s 2021. na 2032. godinu. Zanimljivo je da je K-Potash Service u vlasništvu holandske kompanije Vyrex B.V. Mediji su također izvijestili o Sinicinovoj finansijskoj povezanosti s Aleksandrom Subbotinom, bivšim top menadžerom naftnog diva Lukoil, koji je i sam preminuo pod bizarnim okolnostima u maju 2022. godine.
Posebno zabrinjavajući obrazac predstavlja “defenestracija” – padanje ili bacanje ljudi kroz prozor, metoda koja se u Rusiji povezuje s političkim ubistvima. Jedan od najpoznatijih slučajeva je smrt Ravila Maganova, predsjednika uprave Lukoila, druge najveće ruske naftne kompanije. U septembru 2022. godine, Maganov (67) je pao s prozora šestog sprata elitne Centralne kliničke bolnice u Moskvi. Njegova kompanija, koja je rijetko istupala s kritikom rata u Ukrajini, objavila je da je preminuo “nakon teške bolesti”, dok su državni mediji tvrdili da je počinio samoubistvo. Slična sudbina zadesila je i druge:
– Andrej Badalov (62), potpredsjednik državne naftovodne kompanije Transneft, preminuo je u julu 2025. nakon pada s prozora svog stana u Moskvi. Policija je smrt klasificirala kao samoubistvo.
– Marina Jankina (58), voditeljica finansija ruskog Zapadnog vojnog okruga, pronađena je mrtva u februaru 2023. nakon pada s 16. kata zgrade u Sankt Peterburgu.
– Pavel Antov (65), tajkun iz mesne industrije i političar, preminuo je u decembru 2022. nakon pada s prozora hotela u Indiji, samo nekoliko dana nakon što je njegov prijatelj preminuo u istoj zgradi. Antov je prethodno morao demantirati da je kritizirao Putinov rat.
– Mihail Rogačov (64), bivši potpredsjednik naftnog diva Yukos, koji je razmontiran od strane Kremlja, pronađen je mrtav u oktobru 2024. nakon pada s desetog sprata svog stana.
Osim padova, mnoge smrti su službeno pripisane samoubistvima ili iznenadnim zdravstvenim problemima, unatoč sumnjivim okolnostima. U julu 2025. godine, ruski ministar prometa Roman Starovojt (53) pronađen je mrtav u svom automobilu, samo nekoliko sati nakon što ga je predsjednik Vladimir Putin smijenio. Službena verzija je samoubistvo, a Kremlj je izvijestio da je Putin “šokiran”. Starovojtova smjena i smrt povezuju se s istragom o pronevjeri državnih sredstava namijenjenih za izgradnju utvrda u regiji Kursk, gdje je bio guverner.
Niz smrti zabilježen je i u energetskom sektoru. U martu 2024., potpredsjednik Lukoila Vitalij Robertus (53) pronađen je obješen u svom uredu. Njegov kolega Aleksandar Subbotin (43) preminuo je u maju 2022. u podrumu kuće jednog šamana, navodno od srčanog udara izazvanog otrovom žabe krastače tokom “voodoo rituala”.
Posebno su jezivi slučajevi u kojima su stradale i cijele porodice. Vladislav Avajev, bivši potpredsjednik Gazprombanke pronađen je mrtav u svom moskovskom stanu u aprilu 2022., zajedno sa suprugom i 13-godišnjom kćeri. Službena verzija je da je Avajev ubio njih, a zatim i sebe. Sličan scenarij dogodio se i sa Sergejem Protosenejom, bivšim direktorom plinskog diva Novatek.
Ko stoji iza smrti? Dok ruske vlasti većinu slučajeva brzo zatvaraju, analitičari i kritičari Kremlja nude mračnija objašnjenja. Ivan Stupak, ukrajinski vojni analitičar i bivši časnik sigurnosne službe, tvrdi da iza mnogih smrti stoje ruske tajne službe.
“Mogu izvršiti pritisak na osobu na ovaj ili onaj način”, izjavio je za Kyiv Independent. “To je poznata taktika – ili se ubijete sami, a vaša porodica ostaje na miru s onim što ima, ili kreću hapšenja, zatvaranja i sve ostavljaju bez ičega.”
Bill Browder, finansijer i istaknuti kritičar Kremlja, vjeruje da Putin lično naređuje likvidacije kako bi zastrašio ostatak elite i osigurao potpunu poslušnost. Fenomen je čak dobio i neformalni naziv – “iznenadni sindrom smrti oligarha”. S druge strane, neki analitičari upozoravaju da ne moraju sve smrti biti povezane ili orkestrirane iz jednog centra. Visoka stopa samoubistava u Rusiji, ogroman pritisak zbog rata i međunarodnih sankcija, kao i brutalni obračuni između konkurentskih poslovnih klanova, također mogu biti faktori. Unutarnje napetosti unutar samog sigurnosnog aparata potvrđuje i smrt Vladimira Feščenka, kontraobavještajnog časnika FSB-a, koji je u januaru pronađen mrtav u zgradi Ministarstva obrane. Bez obzira na pravi uzrok, val misterioznih smrti stvorio je opipljivu klimu straha među ruskom elitom. Dok službene istrage rijetko donose odgovore, jedno je sigurno: u današnjoj Rusiji, visoka pozicija nosi i smrtonosni rizik, a granica između nesreće, samoubistva i likvidacije postala je opasno tanka, prenosi Express.hr.
