Ubica je tražio da kaznu izdržava u Srbiji, jer “oseća veću povezanost sa njom nego sa Švedskom”. Međutim, Šveđani su to odbili. Nakon što je u zatvoru proveo 22 godine, Mijailović je ovog ljeta dobio dozvolu specijalnu dozvolu za izlazak iz te ustanove.

Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh, jedna od najuglednijih političarki svoje generacije i veliki zagovornik evropske integracije, brutalno je ubijena 10. septembra 2003. godine u centru Stockholma. Dok je obavljala kupovinu u robnoj kući NK (Nordiska Kompaniet), prišao joj je muškarac i više puta je izbo nožem. Uprkos višesatnoj operaciji, Lindh je podlegla povredama dan kasnije, u 46. godini života.

Ubica je ubrzo identificiran kao Mijailo Mijailović, švedski državljanin srpskog porijekla, rođen u Švedskoj, u porodici koja je emigrirala iz bivše Jugoslavije. Njegova prošlost bila je obilježena nasiljem, psihičkim problemima i sukobima sa zakonom. Tokom suđenja tvrdio je da nije imao političke motive i da je napad bio „impulsivan“. Ipak, činjenica da je napao jednu od najistaknutijih političarki u trenutku kada je Švedska vodila žestoku kampanju oko referenduma o uvođenju eura, izazvala je sumnje da je atentat imao širu simboliku.

Sud ga je osudio na doživotnu kaznu zatvora, odbacujući njegove tvrdnje o neuračunljivosti. Mijailović je sam priznao da se Lindh našla „na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme“, ali javnost je ubistvo shvatila kao napad na samu srž švedske demokratije.

Mijailović je izjavljivao da “želi da izdržava kaznu u Srbiji, jer oseća veću povezanost sa njom nego sa Švedskom”. Međutim, Kriminalvården (Švedska uprava za zatvore i kazne) to je odbila. , Nakon što je u zatvoru proveo 22 godine, Mijailović je ovog ljeta dobio dozvolu specijalnu dozvolu za izlazak iz te ustanove.

Ovaj zločin podsjetio je na tragediju iz 1986. godine, kada je ubijen premijer Olof Palme, također na ulici, bez pratnje i zaštite. Oba atentata pokazala su ranjivost švedskog modela otvorenog društva u kojem političari žive blisko sa građanima, bez velikih sigurnosnih barijera.

Anna Lindh je ostala upamćena kao političarka koja je vjerovala u evropsko jedinstvo i međunarodnu solidarnost, dok je njen ubica, čovjek sa korijenima na Balkanu, ostao upisan u historiju kao simbol besmislenog nasilja koje je prekinulo jednu obećavajuću karijeru i šokiralo cijelu Evropu.