S obzirom da je Putin očigledno spreman ignorirati Trumpovu prijetnju, brzopleto pripremljeni samit je organiziran kako bi se američkom predsjedniku omogućilo da izgleda kao da još uvijek može imati diplomatski utjecaj na Ukrajinu. Ali opasnost je u tome što, daleko od rješavanja sukoba, ovaj sastanak može pogoršati već spornu situaciju.
Donald Trump će se danas sastati s Vladimirom Putinom na na Aljasci kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Američki predsjednik tvrdi da je pobjeda što njegov ruski kolega uopće dolazi u SAD. Ali nad sastankom visi činjenica da je Aljaska bila ruska sve dok je Amerika nije stekla 1867. godine, s implicitnom porukom da teritorija s vremena na vrijeme mijenja vlasnika.
Sastanak na Aljasci je posljednji u nizu pokušaja koje podržavaju SAD da se okonča rat. Trump je najavio samit 8. augusta nakon što Putin nije ispunio rok tog dana da uspostavi primirje ili se suoči s američkim sankcijama.
S obzirom da je Putin očigledno spreman ignorirati Trumpovu prijetnju, brzopleto pripremljeni samit je organiziran kako bi se američkom predsjedniku omogućilo da izgleda kao da još uvijek može imati diplomatski utjecaj na Ukrajinu. Ali opasnost je u tome što, daleko od rješavanja sukoba, ovaj sastanak može pogoršati već spornu situaciju.
Putin zna šta želi od samita: da mu se dodijeli teritorija u Ukrajini koju je njegova vojska okupirala, uvjeravanja da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u, demilitarizirana Ukrajina s vladom prijateljski nastrojenom prema Moskvi i da se okonča rat za koji nikada nije mislio da će ga biti tako teško dobiti.
Manje je jasno šta Trump želi. Američki predsjednik nije pojasnio tačno kakvi su mu planovi, pa čak ni koja je njegova uloga, rekavši da nije na njemu da “sklapa dogovor” između Rusije i Ukrajine.
Trump je samit opisao kao “vježbu slušanja”, riječi koje su neki analitičari vidjeli kao način upravljanja očekivanjima. Ali Trump je također rekao da će biti “teških posljedica” ako Putin ne poduzme mjere da zaustavi rat.
Ova konfuzija otvara velika pitanja o tome šta bi ovaj samit zapravo trebao učiniti u smislu postizanja smislenog rješenja.
Međutim, jasno je da mnogo toga zavisi od teritorije. Prije sastanka u petak, Trump je govorio o “razmjeni teritorija”. Ali šta to znači? Američki predsjednik je na konferenciji za novinare 11. augusta rekao da želi vratiti teritoriju Ukrajini i “vratiti ukrajinsku imovinu na obali okeana”.
Rusko otimanje zemlje
Njegove javne izjave, koje su uvijek bile ili ambivalentne ili podržavajuće za Putina, u posljednje vrijeme su bile oštrije prema ruskom predsjedniku – nedavno je Putina nazvao “razočarenjem” i opisao ruske napade na Ukrajinu kao “odvratne”. Trump je također pojačao ulog kada je naredio da se dvije američke podmornice s nuklearnim oružjem rasporede bliže Rusiji ranije ovog mjeseca.
S obzirom na sve ovo, naizgled se može činiti kao da se Trump približio podršci Ukrajini. Ali spominjanje razmjene teritorija izazvalo je uzbunu.
Ukrajina nikada nije polagala pravo na bilo koju rusku teritoriju – samo želi svoje nazad. Nije jasno da li Kijev ima šta da “razmijeni” osim zemlje koja je bila dio Ukrajine prije nego što je Rusija izvršila invaziju.
Činjenica je da Putin ne govori o razmjeni teritorija – on govori o akviziciji zemlje. Nakon izvjesne zabune kada se činilo da američki izaslanik Steve Witkoff nije bio u pravu u vezi s onim što Putin traži, postalo je jasno da Putin igra tvrdo.
Ruski predsjednik poziva na povlačenje Ukrajine sa svojih odbrambenih položaja u Donjecku i Luhansku u zamjenu za primirje. To su regije koje je Rusija djelimično okupirala 2014. godine, a veći dio je zauzet nakon invazije 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski isključio je ovu opciju, rekavši da bi to bilo i neprihvatljivo i ilegalno prema ukrajinskom ustavu.
Nije jasno da li će Trump poštovati stav Ukrajine. Uprkos njegovim nedavnim kritikama Putina, Trump ima evidenciju javne podrške ruskom predsjedniku.
A Trump je sada dao Putinu osjećaj kredibiliteta jednostavnim pristankom da ga vidi. Sastanak s američkim predsjednikom nosi veliku težinu. To je činjenica koja nije promakla Zelenskom, koji je samit nazvao “ličnom pobjedom” za Putina.
Ko nije u prostoriji?
Još jedan problem je što Zelenski nije na listi gostiju samita. Dok je Trump razgovarao sa Zelenskim i liderima EU u srijedu – i iznio ideju o budućim razgovorima između Ukrajine i Rusije – to nije isto što i biti u prostoriji u kojoj se to sada dešava.
Zelenski je jasno stavio do znanja da će svaki pregovor koji direktno ne uključuje Ukrajinu rezultirati “mrtvim odlukama”.
Evropa je slično neimpresionirana time što je isključena sa sastanka. EU i evropske države članice NATO-a imaju jasna očekivanja o tome šta bi Trumpovi napori trebali uključivati.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, vjeruje da bi samit trebao biti o “testiranju Putina” kako bi se vidjelo koliko je ruski predsjednik ozbiljan kada je u pitanju plan za zaustavljanje sukoba.
Dok Rutte nije isključio neke ustupke u pogledu teritorije, također je pozvao i SAD i Rusiju da poštuju ukrajinski suverenitet i pruže sigurnosne garancije kako bi podržali bilo kakav sporazum o prekidu vatre. Ako Trump ovo ne ispuni, to će poremetiti odnose SAD-a s ostatkom NATO-a.
Putin se možda nadao da će samit izvršiti pritisak na Ukrajinu da popusti njegovim zahtjevima. Vjerovatno se nada da će međunarodna zajednica imati simpatije prema njemu ako uspije ostaviti utisak da je spreman na dogovor i da je Ukrajina tačka spoticanja.
Ali ukrajinski i evropski lideri očito očekuju više i vjerovatno neće igrati u skladu s tom narativom.
Dakle, mnogo će zavisiti od toga kako Trump sada oblikuje diskusiju. Ako ponovi svoje prošle nastupe na samitima s Putinom i ostavi dojam da podržava ruskog lidera umjesto najbližih saveznika svoje zemlje, to će vjerovatno izazvati opasan raskol u zapadnom savezu.
