Nacistička antisemitistička propaganda najpoznatiji je primjer iz prošlosti, a u novije vrijeme može se izdvojiti izraelska propaganda o “obezglavljenim jevrejskim bebama” u Pojasu Gaze.

Lažne vijesti (engl. fake news) predstavljaju lažne ili obmanjujuće priče koje se prikazuju kao legitimni novinski sadržaj. Iako se danas termin često vezuje uz predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine, fenomen lažnih vijesti prisutan je hiljadama godina, a njegov utjecaj rastao je paralelno s tehnološkim razvojem – od pamfleta u starom Rimu do masovnog širenja putem društvenih mreža.

U svojoj suštini, lažne vijesti su pogrešne ili izmišljene informacije predstavljene kao stvarne vijesti. Mogu sadržavati fabricirane činjenice, lažne izjave ili izmišljene izvore, a dijele se na dezinformacije – namjerno širenje laži s ciljem obmane, i dezinformacije iz neznanja – netačne informacije koje se šire nenamjerno.

Ovaj se termin se često zloupotrebljava. Tokom svog prvog mandata Donald Trump je koristio izraz fake news za svaku vijest ili novinara koji ga je prikazivao u negativnom svjetlu, čime je izvorno značenje izraza djelimično zamagljeno. Zbog toga su i institucije poput Facebooka ili britanske vlade počele koristiti druge pojmove, poput false news ili misinformation/disinformation.

Brojni su razlozi zbog kojih lažne vijesti nastaju, a najčešći su politički motivi – diskreditacija protivnika ili promocija vlastitih ciljeva i ekonomski interes – senzacionalističke lažne vijesti privlače klikove i generiraju prihod od reklama.

Lažne se vijesti plasiraju i u propagandne svrhe – politički režimi koriste lažne vijesti kako bi opravdali ratove ili oblikovali javno mnijenje. Nacistička antisemitistička propaganda najpoznatiji je primjer iz prošlosti, a u novije vrijeme može se izdvojiti izraelska propaganda o “obezglavljenim jevrejskim bebama” u Pojasu Gaze. Također, dok su s okolnih brda ubijali građane Sarajeva okupljene na gradskim tržnicam ili u redovima za vodu, srpski su zločinci širili propagandu kako Sarajlije sami sebe ubijaju.

Nekada su lažne vijesti plod satire i humora – neki portali objavljuju vijesti koje su očigledno izmišljene, ali ih dio publike ozbiljno shvati.

Lažne vijesti nisu proizvod digitalnog doba. Još je rimski car Oktavijan (kasnije August) koristio pamflete da ocrni svog rivala Marka Antonija. Također, poznata je tzv “Velika mjesečeva prevara”, kada je jedan američki časopis objavio seriju o navodnim otkrićima života na Mjesecu.

Razvoj štampe u 15. stoljeću, a zatim i masovnih medija, omogućio je brže i obimnije širenje lažnih vijesti. Internet i društvene mreže donijeli su, međutim, novu dimenziju: uoči izbora u SAD-u 2016. godine broj podijeljenih linkova s lažnih izvora na Twitteru gotovo je dostizao broj linkova sa stvarnih medija. Američke obavještajne službe kasnije su utvrdile da su i ruski nalozi bili uključeni u tu kampanju.

Iako lažne vijesti nisu nova pojava, njihova snaga danas je bez presedana. Brzina širenja informacija putem interneta i društvenih mreža stvorila je savremeno okruženje u kojem je granicu između istine i laži sve teže povući. Upravo zato borba protiv dezinformacija ostaje jedan od ključnih izazova demokratskih društava i objektivnih medija.