Opozicione stranke do sada su odbijale ulazak u koaliciju s Kurtijem, kritizirajući njegov odnos prema zapadnim saveznicima i politiku prema sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Kurti, s druge strane, za politički zastoj optužuje upravo opoziciju.
Aktuelni remijer Kosova Albin Kurti ostvario je jasnu pobjedu na drugim parlamentarnim izborima održanim 2025. godine, osvojivši oko 44 posto glasova, pokazuju izlazne ankete objavljene u nedjelju navečer. Ipak, njegova stranka Samoopredjeljenje (Vetevendosje) ponovo nije uspjela osigurati apsolutnu većinu u Skupštini, što produbljuje političku neizvjesnost u zemlji.
Prema projekciji televizije Klan Kosova, Samoopredjeljenje će osvojiti 49 od ukupno 120 poslaničkih mjesta, samo jedno više nego na februarskim izborima. Demokratska partija Kosova (PDK) osvaja gotovo 27 posto glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) oko 16 posto, dok Savez za budućnost Kosova (AAK) dobija približno 7 posto.
Kosovo se većinu godine nalazi u stanju političke paralize, nakon što je Kurtijeva stranka izgubila apsolutnu većinu koju je imala od izbora 2021. godine i nije uspjela osigurati podršku drugih stranaka za formiranje vlade. Višemjesečni neuspješni pregovori o koaliciji doveli su do toga da je predsjednica Vjosa Osmani u novembru raspustila Skupštinu i raspisala vanredne izbore. Ni nakon toga parlament nije uspio izabrati svoje rukovodstvo, što je zakonodavno tijelo ostavilo faktički blokiranim.
Za Kurtija su ovi izbori imali izuzetno visoke uloge. Nakon uvjerljive pobjede 2021. godine, kada je gotovo samostalno formirao vladu, nadao se sličnom rezultatu koji bi mu omogućio nesmetan nastavak reformskog programa. Međutim, rezultati njegovog mandata ocjenjuju se kao mješoviti, a izostanak parlamentarne većine ponovo otvara pitanje spremnosti političkih aktera na kompromis.
Opozicione stranke do sada su odbijale ulazak u koaliciju s Kurtijem, kritizirajući njegov odnos prema zapadnim saveznicima i politiku prema sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo. Kurti, s druge strane, za politički zastoj optužuje upravo opoziciju.
Njegov najjači rival na izborima bio je Bedri Hamza, bivši ministar finansija i novi lider Demokratske partije Kosova. Hamza se profilirao kao političar koji kombinira nacionalne vrijednosti s liberalnim ekonomskim pristupom, zagovarajući slobodno tržište, ekonomski rast, jačanje privatnog sektora i socijalnu zaštitu.
Produženje institucionalne krize moglo bi imati ozbiljne posljedice. Kosovo se suočava s važnim rokovima: parlament mora izabrati novog predsjednika u aprilu te ratificirati oko milijardu eura vrijedne kreditne aranžmane s Evropskom unijom i Svjetskom bankom, koji ističu u narednim mjesecima. Uz to, zemlja je pod finansijskim pritiskom nakon tenzija sa Srbijom iz 2023. godine, zbog kojih je EU uvela sankcije Kosovu. Iako je Brisel najavio njihovo ukidanje nakon izbora etničkih srpskih gradonačelnika na sjeveru, procjenjuje se da su sankcije Kosovo koštale stotine miliona eura.
Tokom kampanje Kurti je obećao dodatnu mjesečnu platu godišnje za radnike u javnom sektoru, milijardu eura godišnjih kapitalnih investicija te osnivanje posebne tužilačke jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala. Opozicija je fokus stavila na poboljšanje životnog standarda, ali brojni birači poručuju da su razočarani političkom elitom u cjelini.
Iako je Kurti još jednom potvrdio status najjače političke figure na Kosovu, izborni rezultati jasno pokazuju da zemlja ostaje zarobljena u dubokoj političkoj podjeli, bez jasnog izlaza iz institucionalnog zastoja.
