Kina je pokrenula pravu berzansku groznicu u vezi sa humanoidnim robotima, tržištem koje bi do 2035. moglo vrijediti čak 200 milijardi dolara. Dok kineske kompanije ubrzano pripremaju izlazak na berzu, a 85 posto svjetskih instalacija već je u kineskim fabrikama, američki tehnološki giganti poput Tesle i Alphabeta preusmjeravaju strategije ka „fizičkoj umjetnoj inteligenciji“
Kada je replikant Roy Batty u filmu Blade Runner izgovorio čuvenu rečenicu o „suzama na kiši“, svijet je maštao o androidima kao dalekoj, gotovo poetskoj distopiji. Danas, bez filmske patetike, ali s daleko većom ekonomskom snagom, humanoidni roboti postaju jedno od najdinamičnijih tržišta globalne tehnologije i Kina je u njegovom središtu.
Na ovogodišnjoj Gala večeri povodom Proljetnog festivala u Pekingu, pred više od 600 miliona gledalaca, kineske vlasti demonstrirale su hiperrealistične humanoidne robote u pažljivo režiranoj predstavi tehnološke moći. Poruka je bila jasna: Peking ne želi dominirati samo u generativnoj umjetnoj inteligenciji i proizvodnji električnih vozila, već i u takozvanoj „fizičkoj umjetnoj inteligenciji“, sistemima koji ne samo da „misle“, već djeluju u stvarnom prostoru.
Prema procjenama investicione banke Barclays, ukupna tržišna vrijednost sektora koji obuhvata humanoidne robote, autonomna vozila, industrijsku automatizaciju i dronove mogla bi dostići čak bilion dolara do 2035. godine. Sam segment humanoidnih robota, koji danas vrijedi oko tri milijarde dolara, mogao bi narasti na 200 milijardi.
U izvještaju banke navodi se da „fizička umjetna inteligencija predstavlja temeljnu promjenu paradigme, prelazak sa AI sistema ograničenih na digitalne prostore ka inteligentnim sistemima koji opažaju, razmišljaju i djeluju u stvarnom svijetu“.
Brojevi potvrđuju ubrzanje: samo prošle godine predstavljeno je 21 novi model humanoidnih robota širom svijeta, dok su 2022. bila svega tri. Troškovi proizvodnje pali su trideset puta u posljednjoj deceniji, čime je tehnologija postala komercijalno održiva i privukla snažan talas investicija. Prema podacima Barclaysa, rizični kapital uložen u projekte povezane s ovim tržištem dosegao je 8,8 milijardi dolara u drugom kvartalu 2025. godine, čak 15 puta više nego 2017.
Kineska dominacija u sektoru gotovo je potpuna. Od deset vodećih svjetskih developera humanoidnih robota, pet dolazi iz Kine i odgovorni su za 70% novih lansiranja prošle godine: Engine AI, Fourier Intelligence, Unitree, Ubtech Robotics i Xpeng.
Uz njih stoje japanska Toyota, američke kompanije Tesla, Boston Dynamics i Figure AI, te norveško-američka 1X Technologies.
Od svih navedenih, na berzi se trenutno kotiraju Tesla, Toyota, Ubtech Robotics i Xpeng, dok se niz kineskih firmi priprema za inicijalnu javnu ponudu (IPO).
Dominacija Pekinga vidi se i u instalacijama: 85% humanoidnih robota instaliranih prošle godine nalazi se u Kini, dok je u Sjedinjenim Državama taj udio svega 13%.
Lider industrije je kineski Agibot, odgovoran za 34% svih instaliranih robota prošle godine, uključujući i spektakularnu kung-fu demonstraciju prikazanu tokom Proljetnog festivala. Kompanija, koju su osnovali bivši inženjeri Huaweija, planira izlazak na berzu uz procijenjenu valuaciju do 6,4 milijarde dolara. Sindikat banaka koji vodi proces uključuje kineske finansijske gigante CICC i CITIC Securities, kao i Morgan Stanley.
Drugi najveći proizvođač, Unitree (28% tržišnog udjela), također priprema IPO koji bi mogao dosegnuti sedam milijardi dolara. Reuters je još u novembru izvijestio o tim planovima. Leju i Fourier očekuju se među narednim kandidatima.
Američki Figure AI, s druge strane, u septembru je u posljednjoj rundi finansiranja dosegao valuaciju od čak 39 milijardi dolara, što pokazuje da utrka nije samo tehnološka već i finansijska.
Ubtech Robotics je krajem 2023. izašao na berzu u Hong Kongu i od tada je porastao više od 50%. Xpeng je imao slabiji učinak, izgubivši 55% vrijednosti od debija 2020. godine, ali planira novo listanje svoje divizije letećih automobila Xpeng Aeroht.
Posebnu pažnju izazvala je odluka Tesle da humanoidnu platformu Optimus postavi među ključne strateške prioritete. Osnivač kompanije, Elon Musk, najavio je smanjenje fokusa na pojedine modele električnih automobila kako bi se kompanija okrenula masovnoj proizvodnji androida.
Time se potvrđuje da humanoidni roboti više nisu futuristička niša, već potencijalni stub naredne industrijske revolucije.
I tehnološki gigant Alphabet uključio se u utrku, predvodeći investicijsku rundu za start-up Apptronik, zajedno s automobilskim proizvođačem Mercedes-Benz, čime je ta kompanija dosegla valuaciju od 5,3 milijarde dolara.
Dok investitori i tehnološki giganti redefinišu tržišne strategije, humanoidni roboti prelaze put od filmske metafore do proizvodne linije. Razlika između Royja Battyja i današnjih androida više nije filozofsko pitanje o duši mašine, već ekonomsko pitanje: ko će kontrolisati tržište vrijedno 200 milijardi dolara.
Ako je suditi prema trenutnim pokazateljima, Kina je u toj utrci već nekoliko koraka ispred.
IZVOR: El Pais
