Prema istraživanju Australskog strateškog političkog instituta, Kina je pretekla SAD u naprednim istraživanjima u 57 od 64 tehnološka područja. ITIF je također analizirao 10 naprednih tehnoloških sektora i zaključio da Kina vodi ili je blizu svjetskih lidera u šest od njih

Sjedinjene Američke Države gube prednost u tehnološkom natjecanju, kineske kompanije preuzimaju vodstvo u razvoju električnih vozila, umjetne inteligencije i poluprovodnika. Priča o usponu Kine i padu američke dominacije u tehnološkom sektoru postaje sve očitija, a primjer automobilskih giganata BYD i Tesla to jasno pokazuje.

Godine 2011. Elon Musk, izvršni direktor Tesle, ismijavao je kinesku kompaniju BYD (Build Your Dreams) kada je spomenuta kao potencijalni konkurent. Tada je izjavio da BYD nema kvalitetan proizvod i da nije ozbiljan igrač na tržištu električnih vozila (EV).

Međutim, 14 godina kasnije, BYD je prestigao Teslu u gotovo svim aspektima poslovanja. Prošle godine BYD je nadmašio Teslu po prihodima, prodaje znatno više automobila diljem svijeta, a u martu je predstavio revolucionarnu tehnologiju punjenja baterija koja nadmašuje Teslin Supercharger.

Ovaj obrat nije samo priča o jednoj kompaniji, već simbol šireg trenda. Kina sve više dominira u tehnološkim sektorima, a njen uspon prijeti zapadnim ekonomijama, unatoč trgovinskom ratu koji je pokrenuo Donald Trump kako bi usporio kineski napredak.

Promjena u tehnološkom poretku svijeta poredi se sa primjerima iz historije, poput prelaska tehnološke dominacije s Ujedinjenog Kraljevstva na SAD prije više od stoljeća. Neki analitičari, poput Roberta Atkinsona i Stephena Ezella iz think-tanka Information Technology and Innovation Foundation (ITIF), upozoravaju da Kina koristi strategije slične njemačkim merkantilističkim politikama krajem 19. stoljeća, koristeći trgovinu kao oružje za ekonomsku i političku moć.

Prema istraživanju Australskog strateškog političkog instituta, Kina je pretekla SAD u naprednim istraživanjima u 57 od 64 tehnološka područja. ITIF je također analizirao 10 naprednih tehnoloških sektora i zaključio da Kina vodi ili je blizu svjetskih lidera u šest od njih.

Primjer kineske kompanije Xiaomi pokazuje nevjerojatan tempo kineskog napretka. Godine 2021. Xiaomi, poznat po pametnim telefonima, objavio je ulazak u industriju električnih vozila. Unatoč skepticizmu, samo 18 mjeseci kasnije predstavili su svoj prvi električni automobil, SU7. Proizvodne linije Xiaomija toliko su automatizirane da se novi SU7 proizvodi svakih 76 sekundi. U prvoj godini proizvodnje, Xiaomi je prodao 137.000 električnih vozila, nadmašivši gigante poput Forda i General Motorsa.

Ono što Xiaomiju daje prednost nije samo brzina proizvodnje, već i vizija. Predsjednik kompanije, Lei Jun, vidi budućnost u “hiper umjetnoj inteligenciji” (AI). Xiaomi razvija ekosistem u kojem pametni telefoni, automobili i kućanski uređaji komuniciraju, omogućujući korisnicima da upravljaju svojim domovima iz automobila ili da automatiziraju svakodnevne zadatke. Na primjer, možete narediti robotskom usisivaču da očisti dom dok vozite ili zamoliti pametni dom da prilagodi rasvjetu i pripremi večeru.

Kineska tehnološka vizija oslanja se na brzu telekomunikacijsku infrastrukturu. Kina uvodi 5GA mrežu, koju uglavnom razvija Huawei, a koja nudi brzine podataka do 10 puta veće od standardnog 5G-a. Dok Velika Britanija još uvijek koristi 4G, Kina planira do kraja godine imati 5GA u 300 gradova. Ova infrastruktura omogućava razvoj novih industrija, poput autonomnih vozila, te poboljšava performanse tehnologija poput humanoidnih robota i generativne umjetne inteligencije.

Kineski roboti, poput Unitreejevog G1 koji je postao viralan zbog svojih borilačkih vještina, pokazuju tehnološku snagu Kine. G1 košta samo 16.000 dolara, što je djelić cijene američkog Atlasa, robota firme Boston Dynamics. Ova prednost u cijeni ključna je za kineski uspjeh. Niske cijene povećavaju potražnju, što omogućava masovnu proizvodnju, a to pak smanjuje troškove i finansira daljnji razvoj.

Sličan primjer je DeepSeek, kineski chatbot koji nudi performanse uporedive s ChatGPT-om, ali uz znatno niže troškove razvoja. Kineski model niskih troškova omogućuje kompanijama poput BYD-a da lansiraju više modela (trenutno njih 12, s pet novih planiranih) u poređenju s Teslinim šest modela.

Jedino područje u kojem Kina zaostaje su napredni poluprovodnici. Kompanije poput SMIC-a i CXMT-a zaostaju za liderima poput Nvidije, no napreduju brzo. SAD pokušava usporiti kineski napredak ograničavanjem pristupa naprednim čipovima Nvidije i opremi za proizvodnju čipova kompanije ASML. Međutim, Huawei je razvio čip Ascend 901C, koji bi mogao zamijeniti neke Nvidijine čipove za umjetnu inteligenciju, a masovna proizvodnja počinje uskoro.

Kompanija SiCarrier, povezana s Huaweiom, iznenadila je 2023. patentom za proizvodnju 5-nanometarskih čipova, što je naprednije od očekivanja zapadnih analitičara. Kina koristi svoju superiornu opskrbnu mrežu i troškovne prednosti kako bi sustigla vodeće igrače u industriji poluprovodnika.

Slijedeće desetljeće bit će ključno za određivanje hoće li Kina zadržati tehnološku prednost. SAD bi mogle odgovoriti novim inovacijama, no trenutni trgovinski rat, predvođen Trumpom, pokazuje strah od kineskog uspona. Robert Lighthizer, bivši Trumpov trgovinski predstavnik, nazvao je Kinu “egzistencijalnom prijetnjom” koja vodi i pobjeđuje u ekonomskom ratu protiv SAD-a posljednjih 30 godina. (IZVOR: The Observer)