U audio snimci do koje je došao BBC čuje se vrhovni vođa talibana Hibatullah Akhundzada kako upozorava na opasnost od „ljudi iznutra“ koji se međusobno bore za moć. U govoru održanom u januaru 2025. u medresi u Kandaharu poručio je da bi unutarnje podjele mogle dovesti do propasti Islamskog Emirata.

U vrhu talibanskog režima pojavile su se ozbiljne podjele, otkriva BBC u opsežnoj istrazi. I to ne zbog vanjskih prijetnji, nego zbog sukoba unutar samog pokreta koji vlada Afganistanom od 2021., nakon povlačenja SAD-a i pada prethodne vlasti.

U audio snimci do koje je došao BBC čuje se vrhovni vođa talibana Hibatullah Akhundzada kako upozorava na opasnost od „ljudi iznutra“ koji se međusobno bore za moć. U govoru održanom u januaru 2025. u medresi u Kandaharu poručio je da bi unutarnje podjele mogle dovesti do propasti Islamskog Emirata.

“Zbog ovih nesuglasica emirat bi se mogao urušiti i nestati”, rekao je Akhundzada.

Njegove riječi dodatno su raspirile višemjesečne glasine o dubokom raskolu u vrhu talibana, koje su vlasti dosad uporno poricale.

Internet kao prijelomna tačka

BBC-jeva afganistanska redakcija provela je godinu dana istražujući ovu zatvorenu i tajnovitu strukturu. Razgovarali su s više od stotinu sadašnjih i bivših talibana, lokalnih izvora, stručnjaka i bivših diplomata, od kojih su mnogi tražili anonimnost zbog sigurnosti.

Istraga je pokazala da se u samom vrhu talibana jasno oblikuju dvije suprotstavljene struje. Prvu čine ljudi odani Akhundzadi, koji iz Kandahara vodi zemlju prema izrazito strogoj i izoliranoj verziji vlasti, bez otvaranja prema svijetu i s potpunom kontrolom društva.

Drugu skupinu čine moćni talibani smješteni u Kabulu – ministri, zapovjednici i vjerski vođe – koji zagovaraju pragmatičniji pristup. Oni žele saradnju s međunarodnom zajednicom, jačanje ekonomije i, barem djelomično, povratak obrazovanja za djevojčice i žene, koje je trenutno zabranjeno nakon osnovne škole.

Napetosti su eskalirale krajem septembra, kada je Akhundzada naredio potpuno gašenje interneta i telefonskih veza u Afganistanu, čime je zemlja praktički odsječena od svijeta. Nakon tri dana internet je iznenada vraćen, bez službenog objašnjenja.

Iza kulisa se, međutim, dogodilo nešto dosad nezamislivo: kabulska struja djelovala je protiv izravne naredbe vrhovnog vođe i ponovno uključila mrežu.

Stručnjaci ističu da je to bio presedan. Talibani su poznati po strogoj hijerarhiji i bezuvjetnoj poslušnosti vođi, koji se smatra odgovornim samo Bogu. Upravo zato ovaj potez mnogi opisuju kao otvoreni čin pobune.

“Nikada prije nije se dogodilo da neko tako izravno ignorira naredbu emira”, rekao je jedan poznavatelj talibanskog pokreta.

Akhundzada je 2016. izabran za vođu talibana kao figura kompromisa. U početku se oslanjao na snažne zamjenike poput Sirajuddina Haqqanija i Yaqooba Mujahida, sina osnivača talibana. No, nakon povratka na vlast 2021., postupno je uklonio sve konkurente i centralizirao moć.

Ostao je u Kandaharu, daleko od Kabula, okružen tvrdolinijašima. Odluke donosi bez konzultacija s ministrima, a zabrana obrazovanja djevojaka postala je jedan od glavnih izvora sukoba unutar režima.

“Za svaku odluku kaže da odgovara samo Allahu”, izjavio je jedan talibanski dužnosnik.

Pragmatičari iz Kabula

Kabulska skupina, koju neslužbeno predvodi Abdul Ghani Baradar, ne smatra se umjerenom, ali se opisuje kao pragmatična. Njezini članovi “vidjeli su svijet”, svjesni su važnosti međunarodnih odnosa i ekonomije, kao i utjecaja društvenih mreža.

Posebno se ističe Sirajuddin Haqqani, nekadašnji simbol brutalnosti, koji se posljednjih godina pokušava prikazati kao državnik. Pojavio se u javnosti bez skrivanja identiteta, a FBI je povukao nagradu od deset miliona dolara raspisanu za njegovo hapšenje.

Unatoč otvorenim nesuglasicama, stručnjaci smatraju da je potpuni raskol malo vjerojatan. Ipak, vraćanje interneta pokazalo je da granice poslušnosti postoje.

“Isključenje interneta ugrozilo je njihove interese i moć, više nego zabrana obrazovanja djevojaka ikada”, kaže jedan analitičar.

Krajem godine razlike su ponovno izbile na površinu kroz javne govore suprotstavljenih strana. Dok jedni upozoravaju na opasnost apsolutne vlasti, drugi poručuju da “samo jedan vođa može voditi islamsku državu”.

Hoće li 2026. donijeti stvarne promjene za Afganistance i dalje je otvoreno pitanje, prenosi Express.