Dr. Karadavi se rodio 1926. godine u zapadnom dijelu Egipta dok je on još bio pod britanskom kolonijalnom upravom. Odrastao je kao siroče, a o njemu se brinuo amidža. Njegove intelektualne sposobnosti su rano prepoznate. Uporedo s njegovim akademskim putem išla je njegova borba za pravednije društvo, zbog čega je stekao mnogo neprijatelja. Kratko je radio i kao imam i hatib, gdje je brzo stekao popularnost, posebno kod omladine. Zbog političkih okolnosti, napušta Egipat i od 1961. godine živi u Kataru.
Na današnji dan, 26. septembra 2022. godine, u 96. godini života, u Dohi je umro dr. Jusuf al-Karadavi, jedan od najvećih savremenih islamskih autoriteta.
Karadavi je bio osnivač i višegodišnji predsjednik Unije islamskih učenjaka. Predsjedavao je Evropskim vijećem za fetve i učestvovao u radu mnogih drugih institucija i skupova. Karadavi je 2008. godine bio na trećem mjestu među 20 ličnosti na listi najutjecajnijih mislilaca svijeta, u istraživanju koje su sproveli časopisi Foreign Policy i Prospect.
Malo je ličnosti u savremenom islamskom svijetu koje su kroz svoje djelovanje zadobili toliku popularnost u muslimanskim masama, ali i u intelektualnim krugovima. Malo je islamskih učenjaka koji su bili tako direktni i dostupni u komunikaciji s vjernicima, a posebno s omladinom. Malo je savremenih islamskih učenjaka koji su kroz svoje stavove dokazivali razumijevanje za izazove, probleme i potrebe muslimana u njihovoj svakodnevici.
Malo je među ulemom onih koji podjednako razumiju stanja muslimana u većinskim arapskim, odnosno muslimanskim državama, ali i specifičnosti onih muslimanskih zajednica koje su manjina ili useljenici. Malo je alima koji su podjednako djelovali u različitim islamskima naukama (pravo, tumačenje Kur'ana i hadisa, vjerovanje, ekonomija, politika…). Malo je alima koji su jasno i otvoreno kritikovali tiransku i nasilnu vlast, a podržavali one koji afirmišu srednji put razumijevanja islama i njegovu sveobuhvatnost. Sve navedeno i mnogo više od ovoga bio je šejh Jusuf Karadavi u svom govoru, pisanju, djelovanju, koje je trajalo gotovo jedno stoljeće.
Dr. Karadavi se rodio 1926. godine u zapadnom dijelu Egipta dok je on još bio pod britanskom kolonijalnom upravom. Odrastao je kao siroče, a o njemu se brinuo amidža. Njegove intelektualne sposobnosti su rano prepoznate. Uporedo s njegovim akademskim putem išla je njegova borba za pravednije društvo, zbog čega je stekao mnogo neprijatelja. Kratko je radio i kao imam i hatib, gdje je brzo stekao popularnost, posebno kod omladine. Zbog političkih okolnosti, napušta Egipat i od 1961. godine živi u Kataru.
Britanci su istjerani, kralj je svrgnut, mijenjali su se diktatori kojima se tepalo da su predsjednici, a borba Karadavija za slobodni Egipat nije prestala. Njegova radost bila je najveća u kratkom mandatu jedinog legitimnog predsjednika Egipta Muhammeda Mursija. Sisijev diktatorski režim ga je čak osudio na smrt i utamničio njegovu kćerku.
Dvostruki aršini Zapada su se pokazali i u odnosu prema Karadaviju, kojeg su pojedine države, političari i institucije proglašavali zajedno s pokretom Muslimanska braća teroristima. Taj diskurs je posebno bio naglašen za vrijeme Trompove administracije. Takve stavove ćemo bolje razumjeti ako se podsjetimo da su Muslimanska braća i većina uleme koja je stasala u pokretima obnove nakon ukidanja hilafeta bila izrazito antikolonijalno nastrojena u svojoj borbi za ljudska prava potlačenih muslimanskih naroda.
Dr. Karadavi je bio autor oko 200 knjiga iz različitih naučnih polja, a mnoge od njih u cjelini ili dijelovima su prevedene na bosanski jezik. Također, mnogi njegovi medijski nastupi su kroz formu članaka prevedeni i kasnije publikovani u formi knjige.
