Stiglitz, koji je u svojoj dugoj karijeri bio glavni ekonomista Svjetske banke, savjetnik Bijele kuće pod Billom Clintonom i profesor na najprestižnijim američkim univerzitetima, danas sa 82 godine bez ustezanja iznosi teze koje zadiru u samu srž modernog kapitalizma

Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i jedan od najutjecajnijih ekonomista današnjice, u svom najnovijem djelu i javnim nastupima iznova upozorava na duboku krizu američke demokratije, ekonomije i globalnog poretka. Kritikuje neoliberalizam koji, kako tvrdi, vodi ka autoritarnim režimima, a posebno oštar je prema Donaldu Trumpu, kojeg otvoreno naziva “aspirantom na diktaturu”.

Stiglitz, koji je u svojoj dugoj karijeri bio glavni ekonomista Svjetske banke, savjetnik Bijele kuće pod Billom Clintonom i profesor na najprestižnijim američkim univerzitetima, danas sa 82 godine bez ustezanja iznosi teze koje zadiru u samu srž modernog kapitalizma. U knjizi “Put slobode” on dekonstruira mit o slobodnom tržištu i brani prosvjetiteljsku tradiciju kao temelj demokratskog društva.

Stiglitz smatra da je ideologija neoliberalizma – povratak tržišnom liberalizmu 19. stoljeća – proizvela današnju koncentraciju ekonomskog i političkog moći. Velike tehnološke kompanije, milijarderi poput Elona Muska i Marka Zuckerberga, kako tvrdi, nisu proizvod slobodnog tržišta, već rezultati sistema u kojem neregulisani kapitalizam potiče monopole, nejednakost i socijalne nepravde.

„Kada moć tržišta postane i politička moć, demokratija je ugrožena“, kaže Stiglitz. On posebno ističe ulogu društvenih mreža koje, iako omogućavaju ljudima da vide kako elite žive, istovremeno stvaraju plodno tlo za demagoge poput Trumpa.

Za Trumpa, Stiglitz ne koristi diplomatski jezik: naziva ga čovjekom koji “sije nesigurnost” tarifama, vojnim udarima, napadima na univerzitete i razaranjem povjerenja u institucije. Njegov “ekonomski nativizam” i ponovni zagrljaj s merkantilizmom iz 16. stoljeća (politika smanjenja uvoza i povećanja izvoza) naziva pogrešnim i štetnim.

„Trump želi da oslabi dolar kako bi potakao izvoz, ali istovremeno želi da dolar ostane glavna svjetska rezervna valuta. To je kontradikcija“, pojašnjava Stiglitz. Posebno zabrinjava njegova ideja da se kineskim i drugim investitorima američkih obveznica ponudi konverzija u tzv. Century Bonds – obveznice na 100 godina bez kamata. „To je de facto priznanje da nećemo vratiti dug. To bi označilo kraj dolara kao globalne valute“, upozorava Stiglitz.

Za trgovinski rat koji Trump vodi protiv Kine, Stiglitz kaže da je već nanio štetu američkoj ekonomiji. Kineska strategija, naprotiv, pokazuje zrelost: umjesto konfrontacije, okreću se unutrašnjoj potrošnji i postepeno grade sliku pouzdanog partnera u svjetskoj trgovini.

„Kina razumije svjetske finansije bolje nego Trump. Dok SAD slabi, Kina jača“, kaže Stiglitz, dodajući da je Peking već sada uspješan u prikazivanju SAD-a kao globalno nepredvidivog i nepouzdanog partnera. “Neki već govore o svijetu ‘G minus jedan’ – G7 i G20 bez Sjedinjenih Država”.

Za Stiglitza, borba nije samo ekonomska nego i ideološka: brani vrijednosti prosvjetiteljstva, racionalizma, nauke i univerziteta. Smatra da je zadatak progresivne politike da obnovi te vrijednosti i da vrati smisao pojmu slobode, koji su, po njemu, neoliberali iskrivili.

„Tržišta bez regulacija ne proizvode slobodu – ona stvaraju monopole i nejednakost. Prava sloboda dolazi iz znanja, jednakih šansi i društvenih garancija“, ističe.

Stiglitz zagovara ono što naziva “progresivni kapitalizam” – ekonomiju koja kombinira tržišne mehanizme s jakim javnim institucijama, socijalnom sigurnošću, zdravstvom i obrazovanjem dostupnim svima. Pritom ne poziva na utopije: „Nisam za radikalnu ljevicu, ali jesam za radikalne reforme“, kaže.

Za demokrate ima jasan savjet: povratiti pojam slobode, investirati u obrazovanje, zdravstvo i zelenu industriju. „Ljudi žele promjene, ali ne destruktivne promjene. Žele društvo u kojem svako može dostojanstveno živjeti“, poručuje.

Za razliku od Trumpove retrogradne vizije Amerike, Stiglitz vidi budućnost u reformama koje će Sjedinjenim Američkim Državama vratiti povjerenje građana i globalno liderstvo. Ali i upozorava: „Ako ne uspijemo sada, možda ćemo ući u eru koju ćemo zaista nazvati – kraj napretka.“

IZVOR: XL Semanal