Teške optužbe na račun glavnog tužioca Milanka Kajganića

Već više od mjesec dana Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine ne odgovara na ozbiljne navode zamjenika glavnog državnog tužioca Džermina Pašića, koji je početkom oktobra uputio detaljno pismeno upozorenje o pritiscima, degradaciji položaja i zaobilaženju u istrazi napada na ustavni poredak, predmetu u kojem su osumnjičeni Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić.

Dopis, koji je dana sobjavio portal Detektor, otkriva teške optužbe na račun glavnog tužioca Milanka Kajganića i upućuje na ozbiljnu institucionalnu paralizu unutar Tužilaštva BiH.

Iako je VSTV od tada održao dvije javne sjednice, navodi iz dopisa nisu pomenuti, a upiti novinara ostaju bez odgovora. Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić odbio je usmeno komentarisati slučaj, tražio je pitanja u pisanoj formi, ali ni na njih Vijeće nije odgovorilo. U atmosferi tišine i institucionalnog izbjegavanja, slučaj prerasta u jedan od najznačajnijih testova povjerenja u pravosuđe BiH.

Pašić je početkom oktobra VSTV-u dostavio hronološki opis višemjesečnih problema s kojima se, prema njegovim tvrdnjama, suočava u Tužilaštvu. Navodi o mobingu, sistematskom isključivanju iz postupaka i nametnutom modelu kolektivnog odlučivanja koji glavni tužilac koristi kao instrument kontrole.

Sve to se dešava u predmetu najvišeg političkog značaja: istrazi napada na ustavni poredak BiH, u kojoj su osumnjičeni ključni političari iz Republike Srpske. Upravo u tom predmetu, prema Pašiću, počinju opstrukcije, razilaženja u stavovima i narušavanje profesionalnih odnosa.

“Od juna 2025. godine nije sazvan nijedan kolegij. Nemam nikakvu službenu komunikaciju s glavnim tužiocem u vezi s organizacijom rada i funkcionisanjem Tužilaštva”, stoji u njegovom dopisu.

Pašić pojašnjava da je u predmetu Dodik–Stevandić–Višković imao ulogu nadzora i djelovao u procesnim radnjama. Predložio je da se tužilački tim od devet tužilaca smanji na četiri, kako bi rad bio efikasniji i transparentniji. Prijedlog je odbijen.

Potom se, kako navodi, dogodio neočekivan obrat: glavni tužilac Kajganić rasformirao je tim i predao predmet samo jednoj tužiteljici, istoj onoj koja je na predmetu radila od početka, a čiji porodični politički background (otac navodno povezan sa SNSD-om) izaziva sumnju u javnosti.

Pašić tvrdi da je kao rukovodilac Odsjeka tužiteljici izdao uputstvo da ga obavještava o svakoj planiranoj istražnoj radnji. Ona je, navodi on, to ignorirala i u julu 2025. samostalno preduzela radnje predaje osumnjičenih a da ga se ne obavijesti. Izvještaj o poduzetim radnjama nije dostavljen Pašiću, nego direktno glavnom tužiocu.

Pašić je ubrzo pozvan na saslušanje u svojstvu svjedoka, što je tumačio kao pokušaj da ga se formalno izuzme iz nadzora nad predmetom Dodik. Saslušan je 30. septembra 2025. godine. „Tim danom lišen sam mogućnosti korištenja prava i izvršavanja obaveza zamjenika glavnog tužioca – rukovodioca Odjela“, navodi Pašić.

U praktičnom smislu, to znači da više ne sudjeluje u odlučivanju niti ima uvid u rad na predmetu. U dopisu VSTV-u ističe da svakodnevno trpi pritiske koji imaju obilježja mobinga. Pašić podsjeća da je u septembru 2024. imenovan na dvije ključne pozicije: rukovodioca Posebnog odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju, te šefa Odsjeka za organizovani kriminal. Ipak, tvrdi da mu je istovremeno ograničeno pravo rada na odsjecima za krijumčarenje ljudi i terorizam, iako su mu formalno povjereni.

Dodatni apsurd: u tim odsjecima već su bili imenovani rukovodioci, a Pašić kao novi šef nije imao pravo dati mišljenje niti uticati na kadrovska rješenja. Navodi da je odluka o njegovom imenovanju u suprotnosti s internim aktima Tužilaštva BiH, što dodatno učvršćuje sumnju o ciljanoj marginalizaciji.

Ni predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić, ni potpredsjednica Sanela Gorušanović Butigan, ni članovi Vijeća Duška Bogojević, Saša Sarajlić, Davor Martinović i Željka Fabić nisu željeli komentarisati slučaj. Ured disciplinskog tužioca nije odgovorio na upit da li je osnovan predmet protiv Kajganića.

U međuvremenu, 12. novembra, Pašić je Tužilaštvu BiH podnio krivičnu prijavu protiv glavnog tužioca Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović, navodeći da su „donosili odluke u korist osumnjičenih bjegunaca“. Na osnovu te prijave formiran je predmet u Tužilaštvu BiH.

IZVOR: Detektor