Razgovarali smo s načelnikom Općine Ključ Jasminom Musićem, povodom njegovog boravka na Danima Ključa u Zagrebu. Fokus smo usmjerili na širi kontekst odnosa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, na izazove prekogranične komunikacije te perspektive razvoja Unsko-sanskog kantona i same općine Ključ
„Općina Ključ je vrlo vezana za Grad Zagreb kroz sudbine stotina i hiljada naših sugrađana koji su ovdje, u proteklim decenijama, oblikovali svoj život i svoj posao, a istovremeno čuvali vezu s Ključem“, kaže načelnik Ključa Jasmin Musić za časopis „Bosna“. Ističe da Zagreb, kao evropska metropola i dio Evropske unije, predstavlja prirodno uporište za povezivanje lokalnih sredina iz BiH sa širom evropskom mrežom ljudi, institucija i tržišta.
„Naša intencija je da na međunarodnom nivou predstavimo resurse koje Ključ ima, turističke, privredne, kulturne, ali isto tako da se povežemo s investitorima i posjetiteljima koji već dolaze u ovaj dio Hrvatske i regiona“, naglašava Musić.
Musić navodi da Ključ posljednjih godina intenzivno ulaže u turističku i poduzetničku infrastrukturu: „Posebno u zadnjoj godini napravili smo velike iskorake. Smatramo da je realno očekivati da se naši turistički kapaciteti konzumiraju i od strane građana Zagreba i turista koji posjećuju Plitvice, Bihać i Unsko-sanski kanton.“
Ističe rijeke Sanu i Sanicu, izvor Sanice, kao i Stari grad Ključ, mjesto na kojem je posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević proveo svoje posljednje dane. „To je lokalitet od ogromnog kulturno-historijskog značaja i čak ima jednu zanimljivu simboličku vezu, današnji gradonačelnik Zagreba također je prezimenjak kralja.
Načelnik otvoreno govori o jednom od najvećih problema za pogranične općine, pa i Ključ – dugim čekanjima na granici s Republikom Hrvatskom.
„Činjenica je da se po nekoliko sati treba čekati na graničnom prijelazu. Nove tehnologije kontrole, koje su uvedene nedavno, dodatno usporavaju prelazak. To je realnost, ali i nešto što nije u nadležnosti lokalnih zajednica. Tu su potrebne akcije viših instanci – državnih organa BiH, diplomatske mreže, ali i saradnja s institucijama Republike Hrvatske.“
Naglašava da građani BiH decenijama žive, rade i putuju u države EU bez ikakvih sigurnosnih problema: „Naš je narod potpuno integriran i prihvaćen. Zbog toga se nadamo da će se mjere racionalizirati i pojednostaviti.“
Načelnik Musić vidi poseban potencijal u izgradnji aerodroma u Bihaću, projektu koji je već godinama predmet interesa i planiranja.
„Nedavno smo imali sastanak sa saborskim zastupnikom Arminom Hodžićem, gradonačelnikom Bihaća gospodinom Sedićem i predstavnicima Vlade. Trasirali smo određene pravce i vjerujem da će izgradnja aerodroma dodatno otvoriti Unsko-sanski kanton prema Zagrebu i Zapadnoj Evropi.“
Govoreći o društvenoj dinamici Ključa, Musić naglašava da u općini danas nema nikakvih međunacionalnih problema:
„Period agresije donio je ono što je donio, ali nakon toga uspjeli smo obnoviti institucije, podići zajednicu i izgraditi stabilne odnose. Danas u Ključu nema problema te prirode. Poštivanje ljudskih prava je na visokom nivou, a ono što nas krasi su naše prirodne ljepote i vrijedni ljudi koji rade u zanatstvu, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu i industriji.“
„Osjetili smo potrebu, priliku i izazov da svoje mogućnosti promoviramo na profesionalan način – i zato smo ovdje, u Zagrebu“, zaključuje načelnik Musić.
Naglašava da je saradnja s institucijama Republike Hrvatske, sa zagrebačkom dijasporom i s predstavnicima bošnjačkih organizacija u Hrvatskoj trajna potreba, ne samo današnji događaj: „Ovo je samo početak jedne ozbiljne priče.“
