U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu 1. oktobra 2025. godine održana je promocija Rječnika bosanskog jezika rahmetli akademika Dževada Jahića – kapitalnog enciklopedijskog višesveščanog djela koje se smatra najopsežnijim leksikografskim poduhvatom u povijesti Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.
Promociju su organizirali Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) te Koordinacija županijskih vijeća, Vijeće Grada Zagreba i predstavnici za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, uz pokroviteljstvo Vlade Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog kantona i Vlade Zeničko-dobojskog kantona.
Moderator Tarik Hajdarević u uvodu je zahvalio organizatorima, partnerima i pokroviteljima, te posebno uvaženim gostima iz diplomatskog i političkog života Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
U ime domaćina, prisutne je pozdravila Jasna Kovačević iz Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, naglasivši kako je promocija rječnika ujedno i kulturni događaj od šireg značaja.
Pozdravnu riječ u ime organizatora uputio je Adis Keranović, predsjednik Koordinacije županijskih vijeća i Vijeća Grada Zagreba, zahvalivši svima na dolasku i ističući važnost ovakvih projekata za očuvanje identiteta i jezika bošnjačke zajednice u Hrvatskoj.
U ime izdavača, govorio je mr. sc. Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI. On je podsjetio na historijat djelovanja Vijeća i istaknuo da je rječnik „prvi ovakav projekt u povijesti Bosne i bošnjačkog naroda, možda i jedini u narednih stotinu godina“. Zlatar je dodao da je, nakon smrti akademika Jahića, formiran urednički kolegij koji je nastavio rad na dovršetku projekta, te da je plan da cjelina obuhvati 20 tomova.
Promociju su nastavili promotori dr. sc. Ermina Ramadanović, dr. sc. Haris Ćatović i dr. sc. Alen Kalajdžija.
Ramadanović je naglasila da rječnik već sada zauzima posebno mjesto u povijesti bosanskog jezika kao „spomenik jeziku i kulturi“, te se posebno osvrnula na ulogu orijentalizama kao važnog identitetskog sloja bosanskog leksika.
„Oni nisu samo lingvistički podaci, nego i pokazatelji identiteta. Svjedoče o povijesnom susretu Istoka i Zapada, o duhu sevdalinke i starije književnosti. Rječnik ih bilježi ne samo kao riječi, nego kao znakove kulturnog pamćenja“, rekla je.
Ćatović je prenio i poruke profesorice Remzije Hadžiefendić-Parić, koja nije mogla prisustvovati promociji, a koja je istaknula važnost rječnika i njegovu metodološku preciznost, nazvavši ga kapitalnim djelom za očuvanje i afirmaciju bosanskog jezika.
Ćatović, koji aktivno radi na nastavcima rječnika, zatim je dao i vlastiti osvrt, naglašavajući da Jahićev rječnik ide mnogo šire od drugih, obuhvatajući bogatstvo značenja. „Jahić donosi cijeli spektar upotrebe riječi, pokazujući bogatstvo bosanskog jezika“, rekao je Ćatović.
Kalajdžija je dao širi historijski pregled bosanske leksikografije, podsjećajući da tradicija rječnika seže sve do 17. stoljeća i djela Potur Šahidija Muhameda Hevaija Uskufija. „Jahićev rječnik prirodno se nadovezuje na tu tradiciju i predstavlja krunu višestoljetnih nastojanja da se jezik dokumentira i sačuva“, naglasio je Kalajdžija.
Predstavljena su sva dosad objavljena 11 toma, s posebnim naglaskom na najnoviji, 11. tom, a publika je imala priliku čuti o njegovoj metodologiji, značaju za očuvanje identiteta i kontinuitetu bosanske leksikografske tradicije. Time je ovaj monumentalni projekt akademika Dževada Jahića potvrđen kao jedno od ključnih djela bošnjačke kulture i bosanskog jezika.
ZLATAROVA PORUKA U XI TOMU
U završnom tekstu objavljenom u XI tomu Rječnika bosanskog jezika, generalni sekretar VKBI Emir Zlatar podsjetio je da je akademik Dževad Jahić posljednju deceniju života posvetio upravo ovom djelu, radeći ga pod okriljem Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca. Njegova smrt 2024. godine prekinula je posao kojem je posvetio više od dvadeset godina, a XI tom je posljednji koji je Jahić sam uredio, iako nije doživio njegov izlazak iz štampe. Završnu korekturu obavio je njegov saradnik dr. sc. Haris Ćatić.
Zlatar ističe da Jahićev metodološki rad živi kroz njegove saradnike, te da je pred njima i cijelom zajednicom obaveza da pronađu snagu i resurse da projekt bude dovršen. „Dževad Jahić ostat će upamćen kao jedan od najistaknutijih lingvista i filologa svoga vremena, a njegov rječnik trajna je uspomena na njegov lik i djelo“, poručio je Zlatar.
