“Operacija Gideonova kola” započela je intenzivnim zračnim napadima, a izraelska vojska potvrdila je danas početak kopnene invazije usmjerene na trajnu okupaciju novih područja u Gazi. Prema ministru odbrane Israelu Katzu, ova ofanziva ima za cilj povećati pritisak na Hamas kako bi oslobodio 58 talaca koji su još uvijek u zarobljeništvu

Izrael je započeo novu vojnu operaciju u Pojasu Gaze pod nazivom “Operacija Gideonova kola”, koja označava eskalaciju sukoba koji traje već 19 mjeseci. Intenzivni današnji zračni napadi uzrokovali su smrt najmanje 50 ljudi, prema podacima palestinskih zdravstvenih vlasti, dok su u protekla tri dana napadi odnijeli više od 350 života, većinom žena i djece.

Istodobno, u Dohi su ponovo započeli pregovori između Izraela i Hamasa o primirju i razmjeni talaca, uz posredovanje Katara, Egipta i Sjedinjenih Američkih Država. Ovi pregovori, koji se odvijaju pod ogromnim pritiskom, mogli bi odrediti hoće li sukob dodatno eskalirati ili će doći do privremenog prekida vatre.

Sukob između Izraela i Hamasa eskalirao je sedmog oktobra 2023. godine, kada je Hamas izveo iznenadni napad na južni Izrael, ubivši stotine civila i uzimajući 251 taoca. Od tada, izraelska vojna kampanja u Gazi rezultirala je smrću više od 53.300 ljudi, prema palestinskim izvorima i uništenjem velikog dijela infrastrukture Pojasa.

Nakon kratkotrajnog primirja u martu 2025. godine, Izrael je upozorio na novu operaciju velikih razmjera ako Hamas ne pristane na razmjenu talaca za ograničeno primirje tokom posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji.

“Operacija Gideonova kola” započela je intenzivnim zračnim napadima, a izraelska vojska potvrdila je danas početak kopnene invazije usmjerene na trajnu okupaciju novih područja u Gazi. Prema ministru odbrane Israelu Katzu, ova ofanziva ima za cilj povećati pritisak na Hamas kako bi oslobodio 58 talaca koji su još uvijek u zarobljeništvu.

Katz tvrdi da je kombinacija vojnih akcija i blokade humanitarne pomoći od početka marta prisilila Hamas na povratak pregovorima, unatoč njihovom ranijem odbijanju. Međutim, porodice talaca izražavaju zabrinutost da eskalacija ugrožava živote njihovih najmilijih, inzistirajući da je samo diplomatski sporazum garancija za njihov povratak.

U petak, 16. maja, izraelski tenkovi započeli su napredovanje na tri lokacije u sjevernom dijelu Gaze: istočni dio Jabalia, sjeverni Beit Lahia i sjeverozapadni dio Pojasa. Napadi su se nastavili jutros, s bombardovanjem izbjegličkog kampa Jabalia i dviju bolnica, bolnice Awda i Indonezijske bolnice u Beit Lahiji. Marwan al-Sultan, direktor Indonezijske bolnice, izjavio je da je od ponoći u bolnicu primljeno 58 žrtava, dok mnogi ostaju zarobljeni pod ruševinama. Ovi napadi označavaju prelaz sa ograničenih akcija prema strategiji trajnog osvajanja teritorija, što je premijer Benjamin Netanyahu opisao kao “kvalitativni skok” u vojnoj kampanji.

U Dohi, glavnom gradu Katara, delegacija Hamasa započela je danas novu rundu pregovora, izražavajući spremnost za razgovor o svim pitanjima “bez preduslova”. Visoki zvaničnik Hamasa, Taher al-Nunu, izjavio je za Reuters da organizacija traži prekid rata, razmjenu zarobljenika, povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i povratak humanitarne pomoći.

Hamas insistira na trajnom primirju i oslobađanju palestinskih zatvorenika, dok Izrael nudi samo privremeno primirje od 45 dana u zamjenu za oslobađanje talaca, uz pravo na nastavak rata ako Hamas ne položi oružje.

Pregovori su zakomplicirani ograničenim mandatom izraelske delegacije, što smanjuje izglede za dogovor. Prema izraelskom listu Haaretz, izvori bliski pregovorima tvrde da Hamas nikada nije napustio pregovore, suprotno Katzovim tvrdnjama. Ako u sljedećih 48 sati ne dođe do značajnog napretka, izraelska vojska planira proširiti kopnene operacije, što bi moglo ugroziti mogućnost skorašnjeg sporazuma, ali i povećati pritisak za trenutno primirje. Posrednici, uključujući Katar i Egipat, nastoje pronaći kompromis, ali suprotstavljeni ciljevi stranaka čine dogovor izazovnim.

Netanyahu je ponovio da je spreman na privremeno primirje radi oslobađanja talaca, ali neće odustati od cilja “potpune pobjede” nad Hamasom. Ova pozicija odražava i političke pritiske unutar Izraela, gdje dva koalicijska partnera prijete napuštanjem vlade ako se ofanzivu zaustavi. S druge strane, Hamas optužuje Izrael za genocid i eskalaciju masakra civila, pozivajući na međunarodnu intervenciju kako bi se zaustavilo krvoproliće.

Posjeta Donalda Trumpa Bliskom istoku, koji je završio u petak, 16. maja, izazvao je velika očekivanja, posebno nakon oslobađanja izraelsko-američkog taoca Edana Alexandera početkom sedmice. Međutim, Trumpova turneja, koja je uključivala Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, nije rezultirala primirjem.

Njegov prijedlog, poznat kao “Witkoffov plan”, predviđa oslobađanje 10 živih i 16 mrtvih talaca u zamjenu za primirje od 45 do 60 dana, tokom kojeg bi se pregovaralo o daljnjim razmjenama. Hamas je odbio ovaj prijedlog, insistirajući na trajnom prekidu vatre.

U intervjuu za Fox News, Trump je izrazio razumijevanje za Netanyahuovu poziciju, naglasivši težinu napada od sedmog oktobra 2023. Istodobno, obećao je pozabaviti se humanitarnom krizom u Gazi, odgovarajući na zahtjev jednog od arapskih čelnika. Trumpova uloga u pregovorima ograničena je, ali njegov utjecaj na regionalnu dinamiku ostaje značajan, posebice zbog podrške SAD-a Izraelu.

Humanitarna situacija u Gazi dramatično se pogoršala od marta, kada je Izrael blokirao ulazak humanitarne pomoći. Prema UN-u, stanovništvo Gaze suočava se s glađu, a Liječnici bez granica upozoravaju na “uvjete za istrebljenje palestinskih života”.

Od petka, izraelska vojska bacala je letke kojima naređuje evakuaciju sjevernog dijela Gaze prema jugu, uključujući stanovnike Beit Lahije i izbjegličkog kampa Jabalia. U subotu su leci bačeni i u Deir al-Balah, s porukama koje uključuju citate iz Kur’ana i upozorenja o dolasku izraelske vojske.

Tom Fletcher, odgovoran za humanitarna pitanja pri UN-u, zatražio je nesmetan pristup civilima, ističući da UN ima hiljade kamiona s hranom na granici. Međutim, novoosnovani fond za humanitarnu pomoć, podržan od SAD-a i Izraela, izazvao je kritike. Fond predviđa distribuciju minimalnih količina pomoći pod nadzorom privatnih američkih sigurnosnih kompanija, što UN i nevladine organizacije smatraju neadekvatnim. Prema planu, samo 60 kamiona hrane dnevno ulazilo bi u Gazu, što je 10% količine. (IZVOR: El Pais i El Mundo)