Knjiga govori o Bošnjacima koji su se u periodu od početka do sredine prošlog stoljeća odvažili napustiti svoje domove u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Kosovu i preko evropskih luka krenuti put Sjedinjenih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije i Novog Zelanda.
U prepunoj sali Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca jučer je održana promocija knjige Iza horizonta – bošnjačka emigracija u Novi svijet do 1941. godine.
Na početku se u ime domaćina prisutnima prigodnim govorom obratio i zahvalio predsjednik VKBI prof. dr. Kasim Trnka, a promociju je otvorila i moderirala dr. Zilha Mastalić Košuta, predsjedavauća Savjeta VKBI za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i viša naučna saradnica Instituta za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu.
Višegodišnje istraživanje i temeljit rad autora Mahira Dizdara i Faruka Bogućanina rezultirali su ozbiljnom studijom koja će biti vrlo korisna budućim istraživačima, posebno historičarima.
Knjiga govori o Bošnjacima koji su se u periodu od početka do sredine prošlog stoljeća odvažili napustiti svoje domove u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Kosovu i preko evropskih luka krenuti put Sjedinjenih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije i Novog Zelanda.
Dr. Ramiza Smajić sa Instituta za historiju UNSA govorila je o značaju ove knjige za proučavanje historije Bošnjaka kao naroda koji je tokom posljednjih stoljeća često bio primoran napustiti svoju domovinu i naći se u muhadžerluku, od Turske do prekookeanskih zemalja. Nakon što je detaljno analizirala neke dijelove ove studije o iseljenicima u zemlje Novog svijeta, dr. Smajić je ukazala na poražavajuću činjenicu da u školskim i studijskim programima u Bosni i Hercegovini nema dovoljno prostora za ovako važne teme.
Mr. Elvir Resić, koji je četiri godine kao generalni konzul BiH boravio u Chicagu, gdje živi veliki broj Bošnjaka, među kojima i potomci prvih doseljenika, naglasio je kako je iseljeništvo podjednako važan dio bošnjačkog naroda kao i oni koji žive u domovini te da će ova knjiga značajno doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju. Također je istakao da su autori u ovoj knjizi iznijeli samo čvrste i provjerljive činjenice, držeći se izvora, dokumenata i svjedočenja, što ovu studiji čini vrlo korisnim materijalom za dalja naučna istraživanja u ovoj oblasti.
Faruk Bogućanin je kroz vizuelnu prezentaciju publici predstavio neke od najvažnijih segmenata svoga istraživanja, pokazujući statistike, karte i fotografije koje svjedoče o onome kroz šta prolazili naši prvi iseljenici u daleki svijet, dok je Mahir Dizdar ukratko ispričao neke od najzanimljivijih priča o znamenitim Bošnjacima koji su ostavili dubok trag u američkom društvu.
Na kraju promocije autori su najavili da će u narednoj godini javnosti biti dostupna njihova nova knjiga, ovog puta o Bošnjacima koji su u Novi svijet doselili u period između 1941. i 1960. godine, nakon čega su svim prisutnim podijelili po primjerak knjige.
Faruk Bogućanin, rođen 1975. godine, apsolvirao je studije ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama završio humanističke nauke na Univerzitetu Excelsior. Specijalizirao se u oblasti informatike i već 25 godina upješno djeluje u informatičko-konsultantskim kompanijama u Chicagu. Bio je član Uredničkog odbora monografije “100 godina Bošnjaka u Americi”, izdane 2006. godine, a svoju stručnost proširio je na istraživanje genetike Bošnjaka kao član Uređivačkog odbora Bošnjačkog DNK projekta. Oženjen je i otac je četvero djece.
Mahir Dizdar rođen je 1978. godine u Čajniču. Osnovno obrazovanje stekao je pred ocem Mustafom u Osnovnoj školi u Đakovićima kod Čajniča. Nakon Agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu školovanje nastavlja u Njemačkoj, a zatim u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje na Central Washington University završava studij iz menadžmenta informacionih tehnologija (Information Technology and Administrative Management), a zatim i master studij u istoj disciplini. Profesionalno se bavi informatikom i radi za jednu od svjetski najpoznatijih automobilskih kompanija. Aktivno se bavi istraživanjem bosanske historije i bonšjačke dijaspore. Oženjen je i otac je tri kćerke.
