Inspektorima IAEA-e zabranjen je pristup Iranu dok Vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti zemlje ne dobije uvjeravanja da nuklearna postrojenja neće ponovo biti napadnuta – što Iran približava napuštanju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.

Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafael Grossi, izjavio je da bi Iran mogao proizvesti obogaćeni uranij „za nekoliko mjeseci“, u intervjuu u kojem je također opovrgnuo tvrdnju Donalda Trumpa da su američki napadi „potpuno i totalno uništili“ iranska nuklearna postrojenja.

Grossi je za američku televiziju CBS News rekao da su napadi na tri iranske lokacije očigledno nanijeli ozbiljnu štetu, ali „ne potpunu“:

„Iskreno govoreći, ne može se tvrditi da je sve nestalo i da tamo više ništa ne postoji“, rekao je.

„Iran bi mogao imati, znate, za nekoliko mjeseci, rekao bih, nekoliko nizova centrifuga koje se vrte i proizvode obogaćeni uranij – možda i ranije… Iran ima te kapacitete: industrijske i tehnološke.“

Njegovo mišljenje potvrdila je i preliminarna procjena američkih obavještajnih službi, koja navodi da su bombardiranja odgodila iranski nuklearni program samo za nekoliko mjeseci, a  Reutersov izvor procjenjuje da bi program mogao biti ponovo pokrenut za jedan do dva mjeseca.

Izrael je 13. juna izveo širok napad na Iran, gađajući nuklearna postrojenja, vojne komandante, naučnike i druge ciljeve. Izrael je tvrdio da napad ima za cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje – što Teheran dosljedno poriče. SAD se kasnije pridružio napadu, bombardirajući tri ključne lokacije.

Postavljena su i pitanja o tome koliku je štetu napad nanio iranskom nuklearnom programu i da li je Iran uspio premjestiti dio ili cijeli zalih obogaćenog uranija, koji se procjenjuje na oko 408 kg, prije napada.

„Ne znamo gdje bi taj materijal mogao biti“, rekao je Grossi za CBS. „Neki su mogli biti uništeni u napadu, ali neki su mogli biti premješteni. Tako da u nekom trenutku mora doći do pojašnjenja.“

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da je šteta na nuklearnim postrojenjima „ozbiljna“, ali da detalji još nisu poznati.

Govoreći za Fox News jučer, Donald Trump je rekao da ne vjeruje da je Iran premjestio zalihe:

„To je veoma teško učiniti, a osim toga nismo im dali mnogo vremena“, rekao je američki predsjednik prema objavljenim dijelovima intervjua. „Nisu ništa premjestili.“

Grossijeve izjave bi evropske diplomate mogle iskoristiti kao argument protiv Trumpa, zagovarajući diplomatski sporazum za rješenje budućnosti iranskog nuklearnog programa.

Inspektorima IAEA-e zabranjen je pristup Iranu dok Vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti zemlje ne dobije uvjeravanja da nuklearna postrojenja neće ponovo biti napadnuta – što Iran približava napuštanju Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.

Zabranu IAEA-e pratile su i lične diskreditacije Grossija. Uoči izraelskog napada, iranska vlada pokušala je diskreditovati IAEA-u zbog izvještaja u kojem su navedeni detalji iranske nesaradnje s inspektorima agencije.

Iran smatra da je taj izvještaj poslužio kao izgovor za izraelski napad i tvrdi da je Grossi trebao jasnije istaći da njegovi inspektori nisu našli dokaze o programu nuklearnog naoružanja.

Nakon napada, Grossi je za Al Jazeeru izjavio: „Nismo pronašli elemente koji bi ukazivali na postojanje aktivnih, sistematskih planova za izgradnju nuklearnog oružja. Pretvarati se da je izvještaj bio zeleno svjetlo ili opravdanje za napad – apsolutno je apsurdno.“

Iran ograničava pristup medijima, što otežava procjenu razmjera izraelskog napada.

Ipak, jučer je iransko pravosuđe saopćilo da je najmanje 71 osoba ubijena u ranijem izraelskom napadu na zatvor Evin u Teheranu – objekt koji je poznat po držanju političkih zatvorenika i disidenata. Među poginulima su osoblje zatvora, vojnici, zatvorenici i članovi porodica koji su bili u posjeti, prema riječima portparola pravosuđa.

Vlada Irana također je jučer izjavila da nije uvjerena da će se Izrael pridržavati uslova prekida vatre. Šef generalštaba oružanih snaga Irana, Abdolrahim Mousavi, rekao je za državnu televiziju:

„Imamo ozbiljne sumnje u pogledu neprijateljske spremnosti da se pridržava svojih obaveza, uključujući prekid vatre. Spremni smo odgovoriti silom.“

Još uvijek nije donesena konačna odluka o tome hoće li Iran prisustvovati narednim razgovorima, tokom kojih bi SAD mogao ponuditi ublažavanje sankcija u zamjenu za to da Iran obustavi domaće obogaćivanje uranija – na što Teheran nije pristao ni nakon pet rundi pregovora.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, nije prisustvovao subotnjim masovnim dženazama zapovjednika Revolucionarne garde u Teheranu i nije viđen u javnosti od napada. Međutim, u znak solidarnosti, njegov savjetnik Ali Shamkhani prisustvovao je sahranama – štapom je hodao i to mu je bio prvi javni nastup otkako je preživio izraelsko bombardovanje svoje kuće u Teheranu prve noći 12-dnevnog rata.

Otkrio je da je proveo tri sata zatrpan ispod ruševina svoje kuće. Dišući pomoću aparata za kisik, rekao je da je u početku mislio da se radi o zemljotresu, sve dok nije čuo automobil i shvatio da je napad.

„Cijela soba se srušila na mene s tonama ruševina. Cionisti znaju zašto su me gađali – i ja to znam. Ne mogu otkriti razlog, ali sam im zagorčao život.“

(The Guardian)