Umjesto formalnog priznanja, fokus konferencije bit će usmjeren na predstavljanje plana uvjeta i koraka koje palestinska strana treba ispuniti kako bi do priznanja došlo. Među zahtjevima se nalaze trajni prekid vatre u Gazi, oslobađanje izraelskih talaca, reforma Palestinske uprave, obnova razorene infrastrukture i – najosjetljiviji zahtjev – okončanje vladavine Hamasa u Gazi.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska odustaju od ranije najavljenih planova da na predstojećoj konferenciji u New Yorku priznaju nezavisnu palestinsku državu, potvrđuju diplomatski izvori. Konferencija, zakazana između 17. i 20. juna, trebala je biti prelomna tačka u evropskom odnosu prema ratu u Gazi, ali umjesto odlučnog koraka – uslijedilo je povlačenje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prethodno je snažno zagovarao priznanje Palestine, nazivajući ga „moralnom dužnošću i političkom obavezom“. Nadao se da bi takvo priznanje moglo poslužiti kao diplomatska valuta u zamjenu za potencijalno priznanje Izraela od strane Saudijske Arabije. No, prema pisanju britanskog lista The Guardian, francuski su zvaničnici ovih dana jasno stavili do znanja izraelskoj strani da se priznanje neće dogoditi na samoj konferenciji.

Umjesto formalnog priznanja, fokus konferencije bit će usmjeren na predstavljanje plana uvjeta i koraka koje palestinska strana treba ispuniti kako bi do priznanja došlo. Među zahtjevima se nalaze trajni prekid vatre u Gazi, oslobađanje izraelskih talaca, reforma Palestinske uprave, obnova razorene infrastrukture i – najosjetljiviji zahtjev – okončanje vladavine Hamasa u Gazi.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot objasnio je da bi jednostrano priznanje bilo „simboličan čin“ te podsjetio na odgovornost Pariza kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, posebno bez šire međunarodne saglasnosti.

Odluka Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva izazvala je oštre reakcije. Kenneth Roth, bivši direktor Human Rights Watcha, upozorio je da ovakav pristup prijeti da se pretvori u beskonačan, nedjelotvoran „mirovni proces“.

„Ti koraci ne smiju postati još jedna iluzija već instrument pritiska na Izrael da prestane blokirati uspostavu palestinske države“, napisao je Roth na društvenoj mreži X.

Iako je 147 država svijeta već priznalo palestinsku državnost, većina evropskih zemalja ostaje oprezna. Ranije su Irska, Španija i Norveška prekinule taj trend i odlučile priznati Palestinu bez čekanja izraelskog pristanka – potez koji je naišao na podršku u dijelu evropske javnosti, ali i žestok otpor Izraela.

Očigledno, ni Pariz ni London nisu uspjeli odoljeti američkom pritisku. Washington, kao najbliži saveznik Izraela, već godinama suzbija inicijative koje bi mogle otvoriti vrata nezavisnosti Palestine bez izraelskog pristanka.

Izrael je brzo reagirao na evropske najave. Ministar odbrane Yoav Gallant najavio je planove za izgradnju 22 nova naselja na okupiranoj Zapadnoj obali – potez koji je okarakterizirao kao „strateški“ i osmišljen upravo kako bi onemogućio formiranje palestinske države.

Prošle godine izraelski parlament je većinom glasova odbacio ideju palestinske državnosti, uz podršku samo arapskih zastupnika i jednog jevrejskog ljevičarskog poslanika.

U međuvremenu, patnje stanovnika Gaze dosežu dramatične razmjere. Više od 54.000 ljudi – uglavnom žena i djece – ubijeno je u izraelskim napadima od oktobra 2023. godine.

Iako su vrata priznanja formalno ostala otvorena, trenutni razvoj događaja sugerira da Evropa još uvijek vaga političku cijenu odlučnog koraka. Pitanje nije samo hoće li Palestina biti priznata – već kada i pod kojim uvjetima. A za narod Gaze, svaki novi dan bez rješenja znači još jedan dan preživljavanja.

Ubijanje palestinskog naroda i njegovo izgladnjivanje nastavljaju se.