Na jezičkim je konzumentima hoće li se koristiti posredničkim oblikom Huti, ili će ići direktnije preko arapskog jezika te se koristiti oblikom Husi. Manji broj medija upotrebljava oblik Husi, što je po fonetskoj prirodi bosanskog jezika prihvaljivije i u prednosti u odnosu na anglicizirani oblik Huti

U posljednje vrijeme, u doba kada se na Bliskom istoku događa “demonstracija demokratske sile”, pažnju svjetske javnosti zaokuplja jedna jemenska formacija, čiji je vođa svojevremeno bio Husein Beduddin el-Husi, koji je ubijen 2004. godine, pa je po njemu navedena politička skupina dobila ime koje se u javnosti predstavlja kao Husi odnosno Huti. U čisto jezičkom smislu gledano, postavlja se pitanje kako adekvatno imenovati ovu skupinu, s obzirom na određene činjenice do kojih se u ovom trenutku može doći.

Naime, u javnom prostoru postalo je uobičajeno ovu skupinu odnosno njezine pripadnike nazivati Hutima, shodno podacima do kojih se dolazi preko engleskih jezičkih izvora. No, da bi situacija jezički bila zanimljivija, govori činjenica o izvornom arapskom imenu ove skupine, koja se, jezički gledajući, sastoji od elementa ha tj. ĥa, vava i sa tj. ṣa, koje se u engleskoj transkripciji označava kao th. Posredovanjem engleske fonetske transkripcije, u našim medijima sve je više oblika prema kojim se navedeni arapski izraz bilježi kao Huti.

Pri tome, na trenutak se zaboravlja činjenica da je bosanski jezik odranije apsorbirao oblike s ovim suglasnikom u bosansko s, kao što je to npr. riječ sevap, ili mesela odnosno meselen (što znači naprimjer), kao i brojni drugi, npr. imena Sakib, Sabit ili Kevser.

Pojednostavljeno kazano, kada bi se Husi transkribirali kao Huti, onda bi navedeni primjeri bili tevap, metela, Takib, Tabit i Kevter. No, u spomenutim primjerima u fonetskoj adapataciji posredovao  je osmanskoturski jezik, kao što danas posredno posreduje engleski, koji ima svoje zakonomjernosti, pa se od ṣa dobija th odnosno krajnje t, tj. Hut.

Drugim riječima kazano, postavlja se pitanje treba li se arapski izraz ĥūs’ [حوٽ] transkribirati u Hut ili Hus, odnosno Huti ili Husi.  Ako se uzima u obzir englesko posredovanje, onda su Huti. Ako se uzme u obzir bosanska književnojezička tradicija i njezina direktna i aktuelna povezanost s arapskim jezikom te nekadašnjom osmanskoturskom tradicijom, onda bi bilo Husi.

S engleskim posredovanjem nije ništa sporno, osim činjenice da naše društvo kroza svoju historiju i tradiciju njeguje duboku povezanost s arapskim jezikom, naročito vidljivu kod muslimana, pa se postavlja pitanje zašto bosanskom danas treba engleski posrednik. Prema tome, ako je to tako, onda ide Husi, a ako nije, onda su anglicizirani Huti.

U morfološkom sistemu ova riječ deklinira se u množini, a kad se odnosi na jedninu, kao pripadnika, pojedinca pokreta Husa odnosno Huta, onda bi trebao biti Hus ili Hut, odnosno moguće izvedeni oblici Husovac ili Hutovac, mada onda ovi potonji oblici impliciraju množinsku formu Husovci ili Hutovci.

Na jezičkim je konzumentima hoće li se koristiti posredničkim oblikom Huti, ili će ići direktnije preko arapskog jezika te se koristiti oblikom Husi. Manji broj medija upotrebljava oblik Husi, što je po fonetskoj prirodi bosanskog jezika prihvaljivije i u prednosti u odnosu na anglicizirani oblik Huti.

No, prema onome što nudi aktuelno jezičko stanje, posredovano engleskom fonetikom, prevladava oblik Huti. Sad bujrum.

Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.