Lider talibana, mula Hibatulah Ahundzada, i predsjednik Vrhovnog suda Afganistana, Abdul Hakim Hakani, optuženi su za sistematske zločine nad ženama, djevojčicama i drugim osobama na osnovu roda i pola
Međunarodni krivični sud (MKS) iz Haga izdao je naloge za hapšenje protiv vođe talibana, mule Hibatulaha Ahundzade, i predsjednika Vrhovnog suda Afganistana, Abdul Hakima Hakanija, zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih protiv žena, djevojčica i drugih osoba na osnovu njihovog roda i rodnog identiteta.
U saopćenju pretresnog vijeća MKS-a navodi se da su talibani, iako su nametnuli određene norme i zabrane čitavoj populaciji, “posebno ciljali djevojčice i žene iz rodnih razloga, lišavajući ih temeljnih prava i sloboda”. Prema ocjeni suda, talibanske vlasti sistematski uskraćuju ženama i djevojčicama pravo na obrazovanje, privatnost, porodični život, slobodu kretanja, izražavanja, mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti.
Tužilac MKS-a Karim Khan podnio je krajem januara ove godine zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje protiv dvojice najviših talibanskih zvaničnika, a sada su ti nalozi i zvanično izdani.
Kako se dalje navodi u saopćenju, “druge osobe također su bile mete napada zato što se njihovi izrazi seksualnosti ili rodnog identiteta smatraju nespojivim s talibanskom politikom o rodu”. Ovi zločini, prema procjeni suda, činjeni su od preuzimanja vlasti 15. augusta 2021. godine pa sve do najmanje 20. januara 2025.
Sud uključuje i one koje su talibani identificirali kao „saveznike djevojčica i žena“, koje su percipirali kao „političke protivnike“. U spektakularnoj i iznenadnoj vojnoj operaciji, talibanski pobunjenici zauzeli su Kabul praktično bez otpora nekadašnje Islamske Republike Afganistan, dvadeset godina nakon što su ih porazile američke i NATO snage.
MKS zaključuje da su opće politike koje talibani sprovode tokom posljednje četiri godine dovele do “ozbiljnih kršenja osnovnih prava i sloboda civilnog stanovništva”, uključujući “ubistva, pritvaranja, mučenja, silovanja i prisilne nestanke”.
Od ponovnog preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su uveli niz oštrih restrikcija u javni život, prvenstveno usmjerenih protiv žena i djevojčica. U augustu 2024. na snagu je stupio Zakon o širenju vrline i sprečavanju poroka, koji uključuje odredbu da se “ženski glas može čuti samo u slučajevima nužde”.
Prema tom zakonu, ženama je zabranjeno da podižu glas ili da slušaju muziku koju izvode žene. Ne smiju koristiti javni prevoz bez muškog pratioca, učestvovati u igrama ili bilo kakvoj formi zabave. Djevojčicama je zabranjeno srednje obrazovanje, mladim ženama pristup univerzitetima, a ženama uopće se ograničava humanitarni rad i nameću im se strogi propisi o odijevanju.
Ahundzada, koji se smatra vrhovnim vođom, ima sjedište i bazu moći u provinciji Kandahar, kolijevci talibanskog pokreta. S druge strane, mreža Hakani, čiji je Abdul Hakim Hakani ključna figura, ima snažno prisustvo u Kabulu. Hakani je zbog svojih vjerskih kvalifikacija veoma poštovan unutar pokreta, a godinama je predavao u poznatoj medresi Dar ul Uloom Haqqania u sjeverozapadnom Pakistanu, koja je često nazivana i “Talibanskim Harvardom”.
Talibanske vlasti nisu dugo čekale da odgovore na ovu odluku MKS-a. Prema njihovom tumačenju, nalozi za hapšenje predstavljaju “jasan izraz neprijateljstva i mržnje prema islamu i muslimanima”.
“Kvalifikovati zakone šerijata kao represivne ili protivne čovječnosti, i prijetiti onima koji ih sprovode hapšenjem i suđenjem, jasan je izraz neprijateljstva i mržnje prema čistoj religiji islama i njenom pravnom sistemu, te predstavlja uvredu za uvjerenja svih muslimana”, izjavio je u utorak portparol talibanske vlade, Zabihullah Mudžahid.
U saopćenju objavljenom na društvenoj mreži X, Mudžahid brani postupke talibanskih vlasti, tvrdeći da su one u posljednje četiri godine “osigurale neuporedivu pravdu temeljenu na šerijatu”.
Mudžahid je također kategorički odbacio mogućnost da talibanske vlasti priznaju nadležnost Međunarodnog krivičnog suda, navodeći da vlasti u Kabulu “ne priznaju nijednu instituciju pod nazivom Međunarodni krivični sud”. Oštro je kritizirao Sud zbog izdavanja naloga dok, kako tvrdi, “genocid traje u Gazi, Palestina, koji provodi cionistički izraelski režim uz podršku stranih sila”. “Zalagat se za ljudska prava i pravdu, dok se takve nepravde dešavaju širom svijeta, pitanje je sramote i poniženja”, zaključio je Mudžahid
