Od 2009. godine, Caterpillarovi buldožeri korišteni su za rušenje gotovo 13.000 palestinskih objekata: više od 4.500 kuća, 3.000 poljoprivrednih parcela i 1.000 bunara za vodu. Ti podaci, sadržani u izvještaju Vijeća za etiku, predstavljaju dokaz da mašine nisu tek neutralni građevinski alati, već direktno oružje okupacije

Caterpillar Inc., najveći svjetski proizvođač građevinskih i poljoprivrednih mašina, već godinama se suočava s optužbama da njegovi buldožeri i bageri služe kao oružje u rukama izraelske vojske. Slike modela D9, ogromne gusjeničarske mašine koja inače služi za rad na poljima ili gradilištima,  kako ruši palestinske kuće i infrastrukturu u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, postale su simbol destrukcije.

Kompanija koja zapošljava više od 113.000 radnika i koja je prošle godine ostvarila prodaju od preko 62 milijarde dolara, ne želi davati odgovore na pitanja o odgovornosti. Njena odbrana svodi se na argument da ona mašine prodaje američkoj vladi, a da potom Washington odlučuje o transferu prema Izraelu. No to nije spriječilo sve glasnije pozive međunarodnih institucija i investitora da Caterpillar snosi moralnu i pravnu odgovornost za ratne zločine.

Najveći udar na reputaciju kompanije stigao je ovog ljeta kada je norveški državni investicioni fond, najveći na svijetu s imovinom većom od 1,4 biliona dolara, odlučio povući svoje dionice iz Caterpillara. Samo do juna posjedovao je više od milijardu eura udjela u kompaniji. U obrazloženju odluke, norveško Vijeće za etiku bilo je nedvosmisleno: „Nema sumnje da se Caterpillarovi proizvodi masovno i sistematski koriste za kršenje međunarodnog humanitarnog prava.“

Od 2009. godine, Caterpillarovi buldožeri korišteni su za rušenje gotovo 13.000 palestinskih objekata: više od 4.500 kuća, 3.000 poljoprivrednih parcela i 1.000 bunara za vodu. Ti podaci, sadržani u izvještaju Vijeća za etiku, predstavljaju dokaz da mašine nisu tek neutralni građevinski alati, već direktno oružje okupacije.

Fond je, uz Caterpillar, izbacio i nekoliko izraelskih banaka koje finansiraju ilegalna naselja na Zapadnoj obali. Poruka je jasna: poslovanje koje podržava okupaciju i apartheid nije kompatibilno sa odgovornim investiranjem. Unatoč pritiscima, Caterpillar ostaje stabilan na tržištu. Njegova tržišna vrijednost iznosi preko 218 milijardi dolara, a cijena dionica porasla je ove godine za gotovo 30%. Samo u 2025. kompanija očekuje neto prihod od 8,2 milijarde dolara, a do 2026. ta brojka bi mogla premašiti 10 milijardi.

Dok finansijski izvještaji bilježe rekorde, etičke kritike ostaju bez odjeka. Caterpillar je u junu, nakon višemjesečnih pokušaja norveškog fonda da uspostavi dijalog, prestao odgovarati na pisma i upite. Tišina je postala zvanična politika, jer bi svako priznanje otvorilo vrata pravnim postupcima i još većim pritiscima investitora.

Situacija se dodatno zakomplikovala prošle godine kada su Sjedinjene Države privremeno obustavile izvoz modela D9 prema Izraelu, u sklopu revizije zakona o vojnoj opremi. Ta odluka tumačena je kao signal zabrinutosti zbog izraelskih napada na civile. No, u proljeće 2025. administracija Donalda Trumpa ponovo je odobila isporuku mašina izraelskoj vojsci.

To potvrđuje da je Caterpillar, iako formalno tvrdi da nema direktne poslovne veze s izraelskom vojskom, u praksi sastavni dio američko-izraelskog sigurnosnog kompleksa. Američka vlada posreduje u kupoprodaji, preuzimajući na sebe odgovornost, a Caterpillar zadržava profit.

Finansijski analitičari procjenjuju da problem za Caterpillar ne leži u prodaji dionica od strane pojedinih fondova, jer to kompanija može lako nadomjestiti, već u potencijalnom urušavanju reputacije. Ako se otvori domino-efekt, sve više investitora moglo bi se povući, a kupci postati oprezniji.

Do sada, međutim, takav efekt se nije dogodio. Konkurentske firme, japanski Komatsu, britanski JCB, njemački Liebherr ili švedski Volvo, nisu profitirale od moralnih kontroverzi Caterpillara. Globalno tržište ostaje čvrsto, a institucionalni investitori koji drže preko 70% dionica i dalje podržavaju kompaniju.

U eri kada korporacije sve češće ističu ESG standarde (environmental, social, governance), slučaj Caterpillara pokazuje koliko je segment „S“, socijalna odgovornost, isprazan. Dok Bank of America u svojim izvještajima upozorava na moguće trgovinske prepreke i carine, kritike o genocidu i kršenju ljudskih prava ostaju marginalizirane.

Za kompaniju, sve je stvar „poslovanja kao i obično“. Investicioni izvještaji govore o milijardama profita, rastu rezervi i rekordnim prihodima. No nigdje nema odgovora na pitanje: kakvu cijenu plaćaju Palestinci dok gusjenice D9 ruše njihove domove?

IZVOR: El Pais