Ako se ništa ne poduzme, posljedice će biti dalekosežne: porast nivoa mora ugrozio bi milione života, izazvao masovne migracije i ozbiljno ugrozio zajednice koje ovise o glečerima za snabdijevanje vodom neophodnom za poljoprivredu.
Gotovo 40 posto svjetskih glečera osuđeno je na topljenje zbog emisija gasova staklene bašte izazvanih sagorijevanjem fosilnih goriva, pokazuje novo naučno istraživanje. Ako globalne temperature nastave rasti sadašnjim tempom i dostignu 2,7 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, čak 75 posto ledenih masa moglo bi nestati.
Naučnici upozoravaju da bi posljedice bile dalekosežne: porast nivoa mora ugrozio bi milione života, izazvao masovne migracije i ozbiljno ugrozio zajednice koje ovise o glečerima za snabdijevanje vodom neophodnom za poljoprivredu.
Ukoliko bi se emisije ugljen-dioksida brzo smanjile i zagrijavanje planete ograničilo na međunarodno dogovoreni cilj od 1,5°C, moglo bi se sačuvati oko 50 posto postojećih glečera. Međutim, ostvarenje tog cilja sve je manje vjerovatno jer emisije i dalje rastu.
„Svaki deseti dio stepena koji se izbjegne, spasit će oko 2,7 triliona tona leda“, kazao je dr Harry Zekollari sa Univerziteta Vrije u Briselu, koji je koautor studije. „Naše današnje odluke odjekivat će stoljećima.“
Studija, objavljena u časopisu Science, koristi osam različitih modela kako bi procijenila dugoročne posljedice po više od 200.000 glečera izvan Grenlanda i Antarktika. Već se zna da će oko 20% njih nestati do 2100. godine, ali nova analiza podiže procjenu neizbježnog gubitka na 39%.
Glečeri u zapadnom dijelu SAD-a i Kanade među najugroženijima su – čak 75% njih već je osuđeno na topljenje. Nasuprot tome, ledene mase u visokim planinama Hindu Kusha i Karakoruma pokazale su veću otpornost, ali se očekuje da će se i one znatno smanjiti s porastom temperatura.
Nestanak glečera neće samo doprinijeti porastu nivoa mora – predviđa se dodatnih 11 cm – već će izazvati i urušavanje ledenih jezera, što će imati razorne posljedice po nizvodne zajednice i ekosisteme. Regije koje se oslanjaju na glečerski turizam također će pretrpjeti velike gubitke.
Ako se zagrijavanje nastavi do 2,7°C, čak 23 cm porasta nivoa mora poticati će isključivo od topljenja glečera. Ograničenje na 1,5°C smanjilo bi to povećanje na 14 cm.
„Glečeri su najvidljiviji simbol klimatskih promjena“, kazala je dr Lilian Schuster sa Univerziteta u Innsbrucku, koautorica studije. „Njihovo povlačenje pokazuje koliko se klima brzo mijenja, ali prava razmjera katastrofe tek dolazi – jer glečeri reagiraju sporo.“
Na Arktiku, oko 80% glečera u južnom dijelu Kanade već je izgubljeno. U Evropi i istočnim Himalajima gubitak bi mogao dostići i 80% ukoliko temperature porastu na 2,7°C. Glečeri bi potpuno nestali iz ruskog Arktika, zapadnih dijelova SAD-a i sa Islanda.
Profesor Andrew Shepherd sa Univerziteta Northumbria ističe: „Ova studija objedinjuje sve postojeće modele i pruža jasnu sliku: ako nastavimo sagorijevati fosilna goriva ovim tempom, naši planinski pejzaži postat će neprepoznatljivi.“
Uprkos crnim prognozama, autori studije šalju i poruku nade. „Još nije kasno da djelujemo“, rekla je dr Schuster. „Svaki deseti dio stepena koji se izbjegne može umanjiti ljudsku patnju i sačuvati dio ovog dragocjenog leda. Nadamo se da će ova poruka inspirirati ljude da ne odustanu.“
