Cilj je jasan: povećati broj posjetitelja s trenutnih pola miliona godišnje na osam miliona. Turizam već sada čini osminu egipatskog BDP-a i zapošljava više od 13% radne snage. No iza monumentalnih brojki krije se i druga priča – ona lokalnih stanovnika, trgovaca i vodiča
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi kreće u najveću transformaciju Gize još od doba viktorijanskih istraživača. Projekat “Giza 2030” najavljuje modernizaciju koja bi mogla dovesti milione turista, ali i duboko promijeniti živote hiljada tamošnjih stanovnika čije porodice već generacijama žive u sjeni čuvenih piramida.
U centru plana je dugo očekivani Veliki egipatski muzej, čije je otvorenje planrano za treći juli. Smješten tik uz plato Gize, muzej će sadržavati više od 100.000 artefakata i napokon objediniti blago Tutankamona. Povezan s piramidama pješačkim mostom dužine 2,3 kilometra, ovaj objekat simbolizira egipatsku ambiciju da kulturnu baštinu pretvori u snažan privredni resurs.
Cilj je jasan: povećati broj posjetitelja s trenutnih pola miliona godišnje na osam miliona. Turizam već sada čini osminu egipatskog BDP-a i zapošljava više od 13% radne snage. No iza monumentalnih brojki krije se i druga priča – ona lokalnih stanovnika, trgovaca i vodiča, koji žive i rade u naselju Nazlet el-Samman, neposredno uz piramide.
To naselje, s više od 45.000 stanovnika, nastalo je još u 19. stoljeću, a njegovi žitelji generacijama služe turistima nudeći jahanje deva, suvenire i lokalnu hranu. Danas su pred deložacijom, jer se njihovi domovi i poslovi nalaze na trasi planiranog preuređenja. Iako je prvobitno bilo najavljeno potpuno rušenje, sada se razmatra “djelimično uklanjanje”, uz obećanje očuvanja “urbanog tkiva” zajednice.
Dok su neki prihvatili preseljenje i novčane naknade, većina se protivi. Mnogi domovi su naslijeđeni, vlasnici ne žele da nestanu pod bagerima a istovremeno arheolozi upozoravaju da ispod naselja možda leže još neotkriveni dijelovi antičkog kompleksa, poput izgubljenog uzlaznog puta ili Doline hrama.
“Previše turista može ugroziti same piramide,” upozorava profesorica Salima Ikram sa Univerziteta u Kairu. “Potreban nam je balans između očuvanja, razvoja i poštovanja prema lokalnoj zajednici.”
Egipatska vlada ulaže i u infrastrukturu: nova linija metroa trebala bi povezati plato s gradskom mrežom, a planira se i izgradnja hiljada hotelskih soba. U pokušaju da privuče mlađu publiku, vlada je dopustila YouTube zvijezdi MrBeastu snimanje unutar piramida, što je izazvalo pomiješane reakcije javnosti.
U pozadini svega stoji sve veća militarizacija egipatske privrede. Pod Sisijevim vodstvom, vojska kontrolira niz sektora, a luksuzni projekti – poput nove administrativne prijestonice u pustinji – često ostaju nedovršeni i prazni, dok milioni Egipćana žive u siromaštvu.
