Izložbu o muslimanskim rezolucijama iz 1941. i 1942. godine organizirao je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je, u saradnji s Bosanskim kulturnim centrom iz Kalesije.
U povodu obilježavanja 84. godišnjice potpisivanja Banjalučke rezolucije, u Ferhat-pašinoj džamiji sinoć je održana tribina i izložba bosanskohercegovačkih rezolucija iz Drugog svjetskog rata.
Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović izjavio je da Banjalučka rezolucija šalje mnogo poruka, ali su dvije najznačajnije.
“Jedna govori o svijesti banjalučkih muslimana i savjesnih građana Banje Luke koji su se u Ferhat-pašinoj džamiji okupili i potpisali Rezoluciju da zaštite svoje sugrađane od zločina koje su činili fašisti. Važna je uloga džamije koja je i tada bila otvorena za sve one koji su željeli potpisati takav dokument. Druga je dimenzija svijesti vjernika koja je uvijek bila inkluzivna i štitila drugog i drukčijeg”, naglasio je muftija Smajlović.
Muftija Smajlović istakao je da su poruke Banjalučke rezolucije važne kako za muslimane tako i za druge građane Banje Luke.
“Drago nam je da je Islamska zajednica domaćin u obilježavanju ove značajne godišnjice. Svakako bi nas obradovalo da značaja te rezolucije budu svjesne i naše komšije, pogotovo oni na koje se to odnosi”, kazao je muftija Smajlović.
S ponosom i dostojanstvom generacija muslimana otvarala je put kvalitetnog života za sve građane Banja Luke, naglasio je muftija Smajlović.
“Mislim da takvu poruku iz Banja Luke treba poslati, da muslimani ovog grada trebaju tako živjeti. Od Adema, a. s., nalazimo na generacije muslimana koji su promovirali ljudske vrijednosti i postigli uspjeh”, dodao je muftija Smajlović.
Izložbu o muslimanskim rezolucijama iz 1941. i 1942. godine organizirao je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je, u saradnji s Bosanskim kulturnim centrom iz Kalesije.
“Upravo su te rezolucije predstavljale određeni građanski bunt protiv nasilja koje se provodilo u tadašnjoj fašističkoj Evropi”, kazao je hfz. prof. dr. Elvir Duranović, v.d. direktora Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.
Imajući u vidu da je BiH u to vrijeme bila pod vlašću NDH koja je bila fašistički satelit, ovakve rezolucije muslimana predstavljaju jedini glas građana u pokorenoj fašističkoj Evropi.
“Potpisivanje rezolucija u različitim gradovima BiH građani su digli glas protiv zločina koji se provodio nad Jevrejima, odnosno Srbima i Romima. Rezolucije imaju neprocjenjiv kulturni i civilizacijski značaj, kako za Bošnjake, tako i za sve građane BiH”, naglasio je Duranović.
Potpisnici rezolucija su najugledniji ljudi među Bošnjacima tog doba. Kada je iz svih krajeva BiH u Sarajevo dolazila vijest da su ustaše u uniformama Bošnjaka sa fesovima na glavi činili zločine nad Srbima kako bi oborili krivicu na Bošnjake s ciljem izazivanja sukoba u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni.
“To je imalo za posljedicu zločine nad Bošnjacima u Koraju, ulema je požurila ukazati na ovu anomaliju kako bi se skinule maske i jasno pokazali zločinci. Jedan od glavnih razloga ovakvih rezolucija jeste distanciranje Bošnjaka muslimana od gnusnih ustaških zločina”, istakao je Duranović.
