S obzirom na to da Evropa ne želi rat s nuklearnom Rusijom, ona mora smisliti kako odgovoriti tako da odvrati Moskvu, ali ne prijeđe crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.
Ruski dronovi posljednjih su mjeseci nadlijetali Poljsku i Rumuniju, a misteriozne bespilotne letjelice izazivale haos u zračnim lukama i vojnim bazama diljem kontinenta. Bilo je tu i ometanja GPS-a, upada borbenih aviona i brodova, a dogodila se i eksplozija na poljskoj željezničkoj pruzi kojom se prevozi vojna pomoć Ukrajini. Iako hibridni napadi i pokušaji destabilizacije nisu novost, njihovi trenutni razmjeri i učestalost su bez presedana. Think-tank Globsec izračunao je da je između januara i jula bilo više od 110 činova sabotaže i pokušaja napada u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, koje su izveli ljudi povezani s Moskvom.
Dok ruski dronovi i agenti pokušavaju stvoriti pomutnju u zemljama NATO-a, Politico piše kako Evropa sada radi ono što bi prije samo nekoliko godina izgledalo nezamislivo – planira kako uzvratiti udarac. Prema dvojici visokih evropskih vladinih dužnosnika i troje diplomata EU-a, ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije, preko bržeg i koordiniranijeg pripisivanja odgovornosti za hibridne napade pa do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a.
“Rusi neprestano testiraju granice – kakav je odgovor, dokle smijemo ići?“, komentirala je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže. Potreban je “proaktivniji odgovor“, rekla je za Politico. “A signal ne šalje razgovor – šalje djelovanje.“ Njemački državni sekretar za odbranu Florian Hahn navodi: “Evropa i Savez općenito moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerirati ovakvu vrstu hibridnog ratovanja… Bismo li trebali razmisliti o tome da i sami postanemo aktivniji na tom području“.
S obzirom na to da Evropa ne želi rat s nuklearnom Rusijom, ona mora smisliti kako odgovoriti tako da odvrati Moskvu, ali ne prijeđe crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata. Švedski načelnik obrane general Michael Claesson oko toga kaže: “Ne smijemo si dopustiti da budemo prestrašeni i puni tjeskobe zbog eskalacije. Moramo biti odlučni.“
Do sada je odgovor uključivao jačanje odbrane. Nakon što su nad Poljskom oboreni ruski dronovi, NATO je objavio da će pojačati obranu od dronova i zračne snage na istočnom boku. Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika za zaštitu poljske kritične infrastrukture nakon sabotaže pruge, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za “državni terorizam“. Nakon incidenta, šefica evropske diplomatije Kaja Kallas rekla je da takve prijetnje predstavljaju “ekstremnu opasnost“ za blok i da mora postojati “snažan odgovor“ na napade.
Italijanski ministar obrane Guido Crosetto kritizirao je “inertnost“ kontinenta pred sve većim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za uzvraćanje. U njemu predlaže osnivanje Evropskog centra za borbu protiv hibridnog ratovanja, kibernetičku snagu od 1500 ljudi te vojnike specijalizirane za umjetnu inteligenciju. Radosław Sikorski, poljski ministar vanjskih poslova, istaknuo je: “Svi moraju revidirati svoje sigurnosne procedure. Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU.“
Iako je retorika sve oštrija, još se ne zna šta bi točno “snažniji” odgovor mogao uključivati. U praksi, zemlje bi mogle kibernetičkim metodama ciljati sustave ključne za ruski ratni napor – primjerice ekonomsku zonu Alabuga u Tatarstanu gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, energetske objekte ili vozove koji prevoze oružje, rekao je Filip Bryjka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje s Poljske akademije nauka. “Mogli bismo napasti sustav i poremetiti njihovo funkcioniranje.“ Evropa, također, mora smisliti kako odgovoriti na ruske masovne kampanje dezinformacija.
