Evropska komisija 19. novembra predstavila je zakonski paket o vojnoj mobilnosti, koji bi trebao ukloniti prepreke koje danas usporavaju kretanje vojske između država. Za razliku od civilnog Schengena koji omogućava slobodan protok ljudi, vojni Schengen imao bi specifičnu sigurnosnu funkciju: osigurati da trupe mogu reagirati brzo, koordinirano i u skladu s jedinstvenim procedurama

Evropska unija najavila je ambiciozan projekt koji bi mogao značajno promijeniti način na koji se evropske vojske kreću kontinentom u slučaju krize. Riječ je o inicijativi poznatoj kao “vojni Schengen”, koju je Evropska komisija predstavila krajem novembra s ciljem da do 2027. godine uspostavi jedinstven sistem brzog, nesmetanog i standardiziranog prolaska trupa, opreme i vojne logistike kroz teritorije država članica.

Ova ideja dolazi u trenutku kada su pregovori o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine u zastoju, a evropske države pažljivo prate političke i vojne signale iz Moskve. Šef evropske diplomatije Kaja Kallas nedavno je poručila da “EU mora zadržati pritisak na Kremlj” te da ne postoje naznake da je Rusija spremna na ozbiljan mirovni sporazum. U takvom okruženju, evropske zemlje ubrzano povećavaju odbrambene budžete i traže načine da unaprijede zajedničku sigurnosnu infrastrukturu.

Evropska komisija 19. novembra predstavila je zakonski paket o vojnoj mobilnosti, koji bi trebao ukloniti prepreke koje danas usporavaju kretanje vojske između država. Za razliku od civilnog Schengena koji omogućava slobodan protok ljudi, vojni Schengen imao bi specifičnu sigurnosnu funkciju: osigurati da trupe mogu reagirati brzo, koordinirano i u skladu s jedinstvenim procedurama.

Danas svaka država članica ima različite rokove, obrasce i bezbjednosne protokole za prolazak stranih vojnih jedinica, što u hitnim situacijama može dovesti do ozbiljnih kašnjenja. Novi paket predviđa maksimalno tri dana za obradu zahtjeva, uz obavezu da svaka zemlja odredi nacionalnog koordinatora za vojni transport te uvede jedinstveni obrazac za odobravanje prolaza. U slučaju vanredne situacije i odluke Vijeća EU, ovaj proces bi se skratio na nekoliko sati.

Plan uključuje i osnivanje Evropskog unaprijeđenog sistema odgovora, koji bi omogućio prioritetan pristup infrastrukturi, brže procedure, te olakšane carinske i logističke zahtjeve za vojne konvoje koji djeluju u okviru EU ili NATO-a.

Drugi važan segment vojnog Schengena odnosi se na modernizaciju takozvane „dvonamjenske infrastrukture“, puteva, mostova, tunela, pruga, luka i aerodroma koji se koriste i u civilne i u vojne svrhe. Mnoge od ovih konstrukcija danas ne mogu izdržati prolazak teških vojnih vozila ili nisu dovoljno široke za veće konvoje.

Zato Komisija predlaže ulaganje u strateške tačke takozvanih sigurnosnih koridora širom EU. To podrazumijeva proširenje mostova, jačanje cestovnih i željezničkih čvorišta, unapređenje lučkih kapaciteta i modernizaciju aerodroma, kao i jačanje energetske infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, posebno zbog sve većeg rizika od hibridnih napada.

Predviđa se i uspostavljanje digitalnog informacionog sistema za vojnu mobilnost, gdje bi države članice mogle dijeliti podatke, pratiti zahtjeve i koordinirati raspoložive kapacitete.

Plan uključuje i formiranje “solidarnog kontingenta”, kroz koji bi države mogle staviti na raspolaganje svoje transportne kapacitete, poput teških kamiona, željezničkih kompozicija ili opreme, drugim članicama koje ih možda nemaju dovoljno. Uz to, uvodi se Grupa za vojni transport, kao i ojačani Odbor za transevropsku transportnu mrežu (TEN-T), koji bi nadzirali implementaciju i podržavali rad nacionalnih koordinatora.

Prijedlog mora proći kroz Vijeće EU i Evropski parlament, gdje se očekuju amandmani i dodatna pojašnjenja prije nego što legislativa stupi na snagu. Ipak, politički signal je jasan: Evropska unija se priprema za potencijalne sigurnosne izazove i želi izbjeći situacije u kojima bi administrativne prepreke usporile vojni odgovor.

Ako bude usvojen, vojni Schengen mogao bi postati jedan od najvažnijih evropskih projekata u oblasti sigurnosti od početka ruske invazije na Ukrajinu i ključni alat za bržu, efikasniju i koordiniraniju evropsku odbranu.