Procjenjuje se da u svijetu živi oko 1,5 miliona Druza. Naseljeni su uglavnom u Siriji, Libanu, Izraelu i, u manjoj mjeri, u Jordanu. Gotovo polovina pripadnika ove zajednice živi u Siriji, pri čemu je grad Suweida južno od Damaska njihovo glavno uporište. Najstarije druske zajednice nalaze se na planini Liban i u južnoj Siriji, oko planinskog masiva Jabal al-Druz („Planina Druza“). Kao vjerska manjina, Druzi su često bili žrtve progona u različitim muslimanskim državama.

Sirija se pokušava vratiti miru. Međutim, to nije nimalo jednostavno, uprkos međunarodnoj podršci novom režimu – iako je ona praćena određenim rezervama. Na južnoj granici, Druzi se već danima bore protiv beduinskih skupina i sirijskih vladinih snaga. Stotine Druza sa Golanske visoravni, koju je Izrael okupirao 1967. godine, prešle su u srijedu u Siriju kako bi se borile rame uz rame sa saborcima iz svoje vjere.

Sirijske trupe i razne frakcije sukobile su se drugi dan zaredom, u danu obilježenom snažnim izraelskim bombardovanjima protiv institucija u Damasku i vojnih ciljeva izvan prijestolnice. Izrael tvrdi da djeluje u odbrani druske manjine u Siriji.

Druzi su arapski govoreća ezoterična etnoreligijska zajednica porijeklom sa Bliskog istoka. Iako su etnički Arapi, ne identifikuju se kao muslimani. Praktikuju druzizam, monoteističku, abrahamsku i sinkretičku religiju.

Pripadnici ove vjere sebe nazivaju al-Muwaḥḥidūn – „oni koji vjeruju u jednoću Boga“. Njihova doktrina poznata je kao Tauhid, što označava vjerovanje u Božiju jednoću i njeno očitovanje u cjelokupnom stvaranju.

Procjenjuje se da u svijetu živi oko 1,5 miliona Druza. Naseljeni su uglavnom u Siriji, Libanu, Izraelu i, u manjoj mjeri, u Jordanu. Gotovo polovina pripadnika ove zajednice živi u Siriji, pri čemu je grad Suweida južno od Damaska njihovo glavno uporište. Najstarije druske zajednice nalaze se na planini Liban i u južnoj Siriji, oko planinskog masiva Jabal al-Druz („Planina Druza“). Kao vjerska manjina, Druzi su često bili žrtve progona u različitim muslimanskim državama.

Mnogi Druzi žive na Golanskoj visoravni, koju je Izrael okupirao 1967. a anektirao 1980. godine. Dolaze iz zajednica poput Majdal Šamsa. Procjenjuje se da u Izraelu živi oko 24.000 Druza, od kojih 40 do 50 posto ima izraelske pasoše. „Vi ste građani Izraela. Nemojte prelaziti granicu“, upozorio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu Druze koji su protestovali na granici.

Druska doktrina pojavila se oko četiri stoljeća nakon nastanka islama i proizilazi iz ismailijskog šiizma. Kasnije je sinkretički spojena s elementima drugih monoteističkih religija te mističnih i ezoteričnih vjerovanja: gnosticizma, kršćanstva, zoroastrizma, budizma, hinduizma, neoplatonizma, pitagorejstva i drugih filozofskih pravaca.

Njihovo religijsko učenje temelji se na učenjima Hamze ibn Alija ibn Ahmada, te šestog fatimidskog halifa al-Hakima bi-Amr Allaha, ali i na idejama grčkih filozofa poput Platona, Aristotela, Pitagore i Zenona iz Citiuma.

Kombinacijom tih uticaja nastala je jedinstvena i tajanstvena vjera, zasnovana na ezoteričnom tumačenju svetih tekstova, s naglaskom na razum i istinitost. Druzi vjeruju u reinkarnaciju i teofaniju (očitovanje Božanske prisutnosti). Vjeruju da se duša nakon ciklusa ponovnih rođenja u konačnici sjedinjuje s Kosmičkim Umom.

Druzi vjeruju da je kroz historiju bilo sedam poslanika: Adem, Nuh (Noa), Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Isa (Isus), Muhammed i Muhammed ibn Isma'il ad-Darazi. Također posebno poštuju Salmana Perzijanca, al-Khidr (kojeg poistovjećuju s Ilijom, ponovo rođenim kao Jovan Krstitelj i Sveti Georgije), Ejjuba (Joba) i Luku Evanđelistu. Posebno štovanje iskazuju Šuajbu, za kojeg vjeruju da je ista ličnost kao biblijski Jetro (poznat i kao Reuel ili Reguel).

Zbog toga Druzi poštuju i muslimansku i kršćansku liturgiju. Njihovi vjernici mogu prakticirati bilo koju od te dvije, u zavisnosti od okolnosti. To se naziva takija, ili prikrivanje vjere.

Društveno su podijeljeni u dvije grupe. Jednu čine „intelektualci“, uqqal, poznavatelji vjerske doktrine koji imaju pristup svetim tekstovima. Čine između 10 i 15 posto populacije. Ostatak čine juhhal, koji imaju osnovno znanje o vjeri. Za razliku od gotovo svih svjetskih religija, druzizam smatra žene ne samo duhovno ravnopravnim muškarcima, već i posebno pogodnim za ulogu „intelektualaca“.

Druska vjera nastala je između 1017. i 1018. godine nove ere. Naziv „Druzi“ potječe od imena Muhammeda ibn Isma'ila ad-Darazija (od perzijske riječi darzi – krojač), jednog od prvih propovjednika ove vjere. Iako ga Druzi smatraju heretikom, naziv „Druzi“ i dalje se koristi iz povijesnih i identifikacijskih razloga.

Njihov osnivački i centralni tekst su Poslanice mudrosti, korpus svetih tekstova i pastirskih pisama. Dio su šireg Knjige mudrosti, koja uključuje i druge spise. Prvi druski kanon obuhvata Bibliju, Kur’an i filozofska djela Sokrata i Platona, među ostalim.

Većina druskih religijskih praksi ostaje tajna, ali poznato je da je reinkarnacija za njih temeljno vjerovanje. Ona se, prema njihovoj doktrini, dešava odmah nakon smrti, jer tvrde da postoji vječna dualnost između tijela i duše, te da duša ne može postojati bez tijela. Ljudska duša se može prenijeti isključivo u ljudsko tijelo (za razliku od hinduističkih i budističkih shvatanja o mogućnosti reinkarnacije u životinje).

Takođe, Druzi vjeruju da se duša ne može reinkarnirati u tijelu osobe koja nije Druz. Muškarac se može reinkarnirati samo u drugog druskog muškarca, a žena samo u drusku ženu. Duše se, prema njihovom učenju, ne mogu dijeliti, a broj duša u univerzumu je konačan. Ciklus reinkarnacije je neprekidan, i jedini način da se iz njega izađe jeste kroz uzastopne živote i duhovno pročišćenje. Kada se to postigne, duša se sjedinjuje s Kosmičkim Umom i dostiže konačnu sreću.

Ova izrazito endogamna struktura znači da Druzi ne dozvoljavaju preobraćenje u svoju vjeru, niti prihvataju povratak onih koji je napuste. Također, brakovi s osobama izvan vjere su vrlo rijetki i obeshrabruju se. Ne prihvataju ni poligamiju, te u teoriji izbjegavaju duhan, alkohol i svinjetinu.