Povodom Dana vakifa, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huso Salihović izjavio je da je svrha obilježavanja ovog dana iskazivanje zahvalnosti svim vakifima koji su kroz historiju, a posebno u prijeratnom periodu, na nesebičan način uvakufljavali dio ili cjelokupnu svoju imovinu za opće dobro, čime su dali neizbrisiv doprinos razvoju društva i Islamske zajednice.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini 15. januara obilježava Dan vakifa, koji se, prema Takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, obilježava zajedno s mubarek noći Lejletul-miradž.

Ovaj datum se zvanično obilježava još od 1935. godine, kada je navršeno 400 godina od potpisivanja Gazi Husrev-begove vakufname, jednog od najznačajnijih dokumenata u historiji vakufa na ovim prostorima.

Povodom Dana vakifa, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huso Salihović izjavio je da je svrha obilježavanja ovog dana iskazivanje zahvalnosti svim vakifima koji su kroz historiju, a posebno u prijeratnom periodu, na nesebičan način uvakufljavali dio ili cjelokupnu svoju imovinu za opće dobro, čime su dali neizbrisiv doprinos razvoju društva i Islamske zajednice.

Salihović je naglasio da je vakuf trajno dobro koje u Bosni i Hercegovini postoji u kontinuitetu još od dolaska Osmanlija pa sve do danas, bez obzira na složene historijske okolnosti i različite društveno-političke sisteme.

“Vakuf je institucija utemeljena na Kur’anu i sunnetu, ali je posebno važno istaći dugu i snažnu tradiciju uvakufljenja imovine u Bosni i Hercegovini. Čak i u najtežim periodima, naročito tokom totalitarnih režima, kada je vakuf bio izložen sistemskom uništavanju, destrukciji i oduzimanju imovine, naši ljudi nisu prestajali uvakufljavati. Taj kontinuitet traje i danas”, poručio je Salihović.

Razvoj i uništavanje

Govoreći o značaju vakufa, istakao je da se on često može posmatrati kao most između prošlosti i budućnosti, dok je sadašnja generacija ta koja ima odgovornost da taj most očuva i dodatno ojača.

“Mi smo generacija koja povezuje ono što su nam ostavili naši prethodnici sa onim što ćemo predati budućim generacijama. Naša obaveza je da vakufu damo dodatni značaj, unaprijedimo ga i osiguramo njegov dalji razvoj”, naglasio je direktor Vakufske direkcije, prenosi Preporod.

Salihović je podsjetio da je sudbina vakufa u Bosni i Hercegovini često pratila sudbinu Bošnjaka, s periodima snažnog razvoja, ali i periodima sistemskog uništavanja. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica, kako je naveo, ulaže značajne napore da vakufima vrati njihovu izvornu ulogu i značaj u društvu.

Posebno je istakao da čin uvakufljenja predstavlja izlazak iz okvira privatnog vlasništva i ličnog interesa, te prelazak u sferu općedruštvene odgovornosti.

“Vakifi svojim djelom žele da njihova imovina služi općem dobru. Time oni ne samo da ostavljaju trajno dobro, nego i osiguravaju da njihova imena i dobra djela žive i nakon njihove smrti”, kazao je Salihović.

On je podsjetio da se mnogi ljudi kroz historiju spominju povremeno, u određenim historijskim kontekstima, dok se vakifi spominju svakodnevno, upravo kroz koristi koje njihova uvakufljenja i danas pružaju zajednici.

“Njihova dobra djela ne prestaju preseljenjem, već nastavljaju da djeluju i donose korist društvu”, dodao je.

Salihović je naveo da Vakufska direkcija na nivou Rijaseta Islamske zajednice radi na jačanju i razvoju svih oblika vakufa – od vakufa namijenjenih vjerskim aktivnostima, preko obrazovnih, kulturnih i kulturno-historijskih vakufa, do socijalnih, humanitarnih i ekonomskih vakufa.

Istakao je da je svrha vakufa kroz historiju uglavnom bila ista – odgovoriti na stvarne potrebe društva u datom vremenu.

Savremene potrebe

“Vakuf je korektivni faktor društva. Njegova svrha se uvijek određivala prema potrebama zajednice, a i danas nastojimo vakufu dati moderne obrise, posebno u pogledu upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, u skladu sa savremenim društvenim potrebama”, rekao je Salihović.

U tom kontekstu naveo je primjere savremenih vakufa koji podržavaju obrazovanje, socijalnu sigurnost, stipendiranje učenika i studenata, pomoć socijalno ugroženima, liječenje oboljelih, kao i vakufe koji služe misijskoj i vjerskoj djelatnosti Islamske zajednice.

Kao jedan od značajnih primjera savremenog vakufa, Salihović je izdvojio vakuf rahmetli prvog predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, ističući da je taj vakuf i danas aktivan te da kontinuirano daje konkretne rezultate.

“Koliko se rahmetli Alija Izetbegović spominje kao prvi predsjednik i simbol borbe za nezavisnost Bosne i Hercegovine, toliko se spominje i kao vakif. To dovoljno govori o snazi i trajnosti vakufskog dobra”, naglasio je.

Na kraju, Salihović je poručio da je obilježavanje Dana vakifa prilika da se iskaže zahvalnost svim vakifima, da se sačuva sjećanje na njihova dobra djela i da se vakuf dodatno afirmiše kao trajna dobrobit za cijelo društvo.