Sjednica Narodne skupštine RS bi trebala biti održana u subotu. No, postavlja se pitanje hoće li odluka, ako bude uopće donesena, biti ustavna s obzirom na činjenicu da je Cvijanović članica Predsjedništva BiH jer funkcije koje obavlja član Predsjedništva BiH i predsjednik entiteta nisu spojive.
Narodna skupština Republike Srpske predložit će Željku Cvijanović za v. d. predsjednicu manjeg bh. entiteta, a nakon oduzimanja mandata bivšem predsjedniku Miloradu Dodiku nakon pravosnažne presude.
Privremeno obavljanje poslova iz nadležnosti predsjednika RS traje sve dok NSRS ovu ne stavi van snage, a najdalje do izbora i preuzimanja dužnosti RS, stoji u prijedlogu odluke. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u ‘Službenom glasniku Republike Srpske, stoji u odluci.
Sjednica Narodne skupštine RS bi trebala biti održana u subotu. No, postavlja se pitanje hoće li odluka, ako bude uopće donesena, biti ustavna s obzirom na činjenicu da je Cvijanović članica Predsjedništva BiH jer funkcije koje obavlja član Predsjedništva BiH i predsjednik entiteta nisu spojive.
Ustavni principi zabrane dvostruke funkcije (nespojivosti funkcija) proističu iz samog načela podjele vlasti i sprječavanja sukoba interesa.
Drugim riječima, niko ne može istovremeno obavljati funkciju na državnom i entitetskom nivou, jer bi time došlo do konflikta nadležnosti i kršenja ustavnog balansa između institucija BiH i entiteta.
U tom kontekstu, Željka Cvijanović bi mogla biti imenovana za v. d. predsjednicu RS jedino ako prethodno podnese ostavku na funkciju člana Predsjedništva BiH.
U suprotnom, svako takvo imenovanje bilo bi neustavno i moglo bi biti osporeno pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Sličan je slučaj bio i s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem kada je Ustavni sud ustvrdio da predsjednik Milanović ne može biti mandatar za sastav vlade, ali ni premijer, ističući da svako drukčije tumačenje ugrožava višestranački parlamentarni demokratski ustavni poredak i vladavinu prava.
Iako Narodna skupština RS-a planira u subotu održati posebnu sjednicu i predložiti Cvijanović za privremenu predsjednicu entiteta, pravnici za Vijesti.ba upozoravaju da bi takva odluka bila politički manevar, a ne pravno održivo rješenje.
Podsjetimo, Cvijanović je već bila predsjednica RS od 2018. do 2022. godine, a na općim izborima 2022. izabrana je u Predsjedništvo BiH iz reda srpskog naroda. Istina, Cvijanović se ionako ništa ne pita ni na državnom ni na entitetskom nivou, svima je jasno da odluke donosi Milorad Dodik. S te strane, ništa se ne bi promijenilo. Nakon što je Sud BiH presudio da se Dodik više ne može baviti politikom, iako je tvrdio da ne priznaje presudu Suda BiH, povukao se sa pozicije predsjednika RS. Iako je tvrdio da da se izbori za predsjednika entiteta neće održati, ili ih barem neće provesti Centralna izborna komisija BiH, ipak je njegova stranka odlučila izaći na izbore. Za svaki slučaj, sina je ovlastio da potpisuje stranačke dokumente, da ne bi si navukao još neki problem. Ali bez obzira na sve, Dodik je taj koji se pita za sve, iako formalno odgovornost prebacuje na druge stranačke kadrove.
