U okviru 19. kulturno-obrazovne manifestacije “Dani Sejfulaha Prohe” narednog utorka bit će upriličena promocija monografije “Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona 1954.–2024.”
U kulturnom i naučnom pejzažu Hercegovine, institucije koje bdiju nad dokumentarnim naslijeđem često ostaju u sjeni dnevne politike, iako upravo one čuvaju autentični identitet prostora i naroda. Predstojeći utorak, sedmi april, bit će prilika da se taj fokus promijeni. U okviru 19. kulturno-obrazovne manifestacije “Dani Sejfulaha Prohe”, s početkom u 19 sati, “Bosanska soba” Narodnog univerziteta u Konjicu ugostit će promociju monografije “Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije 1954.–2024.”.
Ovaj događaj, pod simboličnim naslovom “Čuvar hercegovačke tradicije”, nije tek puko obilježavanje protokolarne godišnjice. Riječ je o valorizaciji sedam desetljeća sistematskog prikupljanja, zaštite i obrade građe koja predstavlja kičmu povijesnog sjećanja ovog dijela Bosne i Hercegovine. Monografija koja se predstavlja javnosti označava kapitalno izdanje, iscrpan prikaz razvojnog puta institucije koja je od skromnih početaka sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća izrasla u nezaobilaznu stanicu za svakog istraživača, povjesničara i pravnika.
Kroz stranice ovog djela čitatelji će moći pratiti kako su se formirali bogati arhivski fondovi i zbirke, od kojih su mnoge od neprocjenjive važnosti za rekonstrukciju društvenog, političkog i ekonomskog života regije. No, Arhiv HNK nije samo statični depo papira; monografija osvjetljava i njegovu živu, prosvjetno-pedagošku i izdavačku djelatnost, kojom se arhivska građa demistificira i približava široj javnosti. O značaju ovog poduhvata govorit će relevantni akteri društvene i kulturne scene: direktor Arhiva HNK Amir Kadribegović, ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK Adnan Velagić, te pomoćnik federalne ministrice obrazovanja i znanosti Jasmin Branković.
Večer će dodatno obogatiti retrospektivni video materijal. Vizualni dokumenti pružit će uvid u često nevidljiv, ali mukotrpan rad arhivista na terenu, istraživačke procese u prašnjavim depoima i najznačajnije akcije spašavanja građe koje su obilježile protekle godine.
Izbor Konjica kao mjesta promocije, i to unutar manifestacije posvećene Sejfullahu Prohi, nosi duboku simboliku. Proho, rođeni Konjičanin, bio je jedan od posljednjih bošnjačkih polihistora koji su stvarali na orijentalnim jezicima, spajajući lokalni senzibilitet s intelektualnim vrhuncima Istanbula.
Njegov životni put, od učenja pred hercegovačkim alimima do jedanaestogodišnjeg studija u carskoj prijestolnici, svjedoči o intelektualnoj vitalnosti ovog kraja. Proho je bio vrhunski poznavalac šerijatskog prava, ali i čovjek čiji je rad ponovo otkriven upravo zahvaljujući arhivskom istraživanju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci 1987. godine.
Poveznica između arhivske djelatnosti i Prohinog naslijeđa je očigledna: bez institucija poput Arhiva HNK, djela i biografije ličnosti poput Prohe ostale bi prepuštene zaboravu i propadanju. Njegova autobiografija, pisana na arapskom jeziku, kao i brojna djela iz oblasti prava i povijesti, opstali su kao dokaz jednog vremena zahvaljujući upravo onoj vrsti brige koju Arhiv HNK provodi već sedamdeset godina.
Manifestaciju “Dani Sejfulaha Prohe” realizira Koordinacija udruženja umjetnika “Sejfullah” Konjic, uz potporu Grada Konjica, Ministarstva civilnih poslova BiH, Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u BiH, te resornog kantonalnog ministarstva. Ovaj skup u “Bosanskoj sobi” bit će susret prošlosti i sadašnjosti, struke i publike, ali prije svega čin poštovanja prema onima koji su svoj radni vijek ugradili u očuvanje svjedočanstava o našem postojanju. Ulaz na promociju je otvoren za sve koji cijene povijesnu istinu i kulturnu baštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona.
