Nakon pisma kontroverzne proizraelske organizacije UK Lawyers for Israel, British Museum je s nekih eksponata uklonio riječ Palestina, čime je izazvao žestoke kritike, a nezadovoljan je i dio osoblja muzeja.

Jedna od najpoznatijih svjetskih kulturnih institucija, British Museum, našla se u središtu kontroverze. Nakon pritiska proizraelske lobističke skupine, s eksponata u galerijama posvećenim drevnom Bliskom istoku tiho su uklonjeni spomeni Palestine, što je izazvalo lavinu optužbi za prekrajanje povijesti.

Riječ “Palestina”, koja se desetljećima koristila kao geografska i povijesna odrednica, zamijenjena je drugim terminima. Konkretno, na pločama koje pokrivaju razdoblje od 1700. do 1500. godine prije Krista, umjesto “Palestine” sada stoji “Kanaan”, dok je opis drevnog naroda Hiksa promijenjen iz “palestinskog porijekla” u “kanaansko porijeklo”. Ove promjene, iako naizgled suptilne, pokrenule su žestoku raspravu o ulozi muzeja u interpretaciji povijesti i utjecaju politike na kulturnu sferu.

Odluka je uslijedila nakon pisma kontroverzne proizraelske organizacije UK Lawyers for Israel (UKLFI). U svom dopisu upućenom direktoru muzeja Nicholasu Cullinanu, ova skupina pravnika tvrdila je da je korištenje termina “Palestina” za drevna razdoblja anahrono i povijesno netačno. Prema njihovoj argumentaciji, takva terminologija “ima kumulativni učinak brisanja kraljevstava Izraela i Judeje” te stvara lažan dojam povijesnog kontinuiteta palestinskog identiteta. UKLFI je također upozorio da bi takvi opisi mogli kršiti britanski Zakon o jednakosti jer bi potencijalno stvarali neprijateljsko ili uvredljivo okruženje za židovske posjetitelje.

Uprava muzeja u početku je negirala da su promjene izravan odgovor na pritisak UKLFI-ja. Glasnogovornik je izjavio da se termini periodički ažuriraju te da je naziv “Kanaan” prikladniji za južni Levant u kasnom drugom tisućljeću prije Krista. Dodali su da se terminologija UN-a, poput Gaze i Zapadne obale, koristi za moderne karte, dok se “palestinski” i dalje primjenjuje kao kulturni ili etnografski identifikator gdje je to prikladno. Međutim, sam direktor Cullinan kasnije je za škotskog povjesničara Williama Dalrymplea izjavio da do njega pismo UKLFI-ja nije ni stiglo te je cijelu situaciju nazvao odvratnom, što upućuje na nesuglasice unutar institucije.

Ovaj potez izazvao je oštre osude dijela akademske zajednice, aktivista i čak osoblja samog muzeja. Kritičari tvrde da je “drevna Palestina” legitiman povijesni pojam koji se dugo koristi u naučnim krugovima te da odluka predstavlja opasno povijanje pred političkim lobiranjem. Marchella Ward, predavačica klasičnih studija na Open Universityju, izjavila je za Middle East Eye da su tvrdnje o nelegitimnosti termina laž usmjerena na brisanje Palestinaca. Povjesničari ističu da se varijacije imena Palestine, poput “Peleset” u egipatskim zapisima ili “Palaistinê” kod grčkog povjesničara Herodota, pojavljuju stoljećima prije rimske uprave, čineći argument o anahronizmu u najmanju ruku spornim.

Još ranije je oko 250 zaposlenika potpisalo peticiju tražeći prekid veza s izraelskim kulturnim institucijama zbog rata u Gazi, a izvori navode da je najnoviji potez izazvao veliko nezadovoljstvo među kustosima i ostalim osobljem. U međuvremenu, pokrenuta je i masovna online peticija koja od muzeja zahtijeva da vrati uklonjene reference na Palestinu.

Aktivnosti UK Lawyers for Israel nisu izoliran slučaj. Evropski centar za pravnu podršku (ELSC) dokumentirao je stotine incidenata u kojima je ova organizacija vršila pritisak na javne institucije kako bi suzbila solidarnost s Palestinom. Prema njihovim podacima, UKLFI je bio uključen u najmanje 128 slučajeva, šaljući pisma s prijetnjama tužbama i optužbama za kršenje zakona. Prije British Museuma, na meti su se našli i Encyclopaedia Britannica, koja je izmijenila svoje dječje izdanje, te bolnica Chelsea i Westminster, koja je uklonila umjetnički rad djece iz Gaze nakon pritužbe koju je, kako se kasnije otkrilo, podnio UKLFI.