Prema obavještajnom izvještaju na koji se poziva The Times, iranski vrhovni vođa Ali Hamenei ima razrađen plan bijega iz zemlje ukoliko protesti izmaknu kontroli, a sigurnosne snage pokažu znakove nelojalnosti. Kao krajnja destinacija spominje se Moskva, po uzoru na bijeg sirijskog predsjednika Bašara al-Asada

Prema obavještajnom izvještaju britanske službe na koji s epoziva današnji lodonski The Times, iranski vrhovni vođa Ali Hamenei ima razrađen plan bijega iz zemlje u slučaju da protesti širom Irana dodatno eskaliraju i da se sigurnosne snage pokažu nesposobnim ili nelojalnim u njihovom gušenju. Prema tim navodima, Hamenei bi u krajnjem scenariju napustio Teheran s uskim krugom do dvadesetak članova porodice i najbližih saradnika.

Izvor iz obavještajnih krugova tvrdi da bi se tzv. „plan B“ aktivirao u trenutku kada bi vrhovni vođa procijenio da vojska, policija ili paravojne strukture odbijaju izvršavati naređenja, prelaze na stranu demonstranata ili masovno dezertiraju. U tom slučaju, Hamenei i njegov najuži krug, uključujući sina Mojtabu koji se u iranskim krugovima često spominje kao potencijalni nasljednik, napustili bi zemlju.

Kao krajnja destinacija spominje se Moskva. Bivši dugogodišnji pripadnik izraelskih obavještajnih službi Beni Sabti, koji je nakon Islamske revolucije napustio Iran, izjavio je za The Times da Hamenei „nema drugu realnu opciju“ osim Rusije. Prema njegovim riječima, iranski vrhovni vođa gaji lično poštovanje prema ruskom predsjedniku Vladimir Putin, a ujedno smatra da su politička kultura i autoritarni model vlasti u Rusiji bliski iranskom sistemu.

Model za ovakav scenarij, navodi se u izvještaju, već postoji. Riječ je o bijegu bivšeg sirijskog predsjednika Bašar al-Asad, koji je krajem 2024. godine avionom napustio Damask i otišao u Moskvu, neposredno prije nego što su opozicione snage ušle u glavni grad Sirije. Prema istim izvorima, Hamenei i njegovi ljudi već godinama rade na „logistici izlaza“, uključujući prebacivanje novca, nekretnina i druge imovine u inostranstvo.

Hamenei raspolaže ogromnim finansijskim resursima, prije svega kroz mrežu fondacija i kompanija povezanih s organizacijom Setad, jednim od najmoćnijih poludržavnih ekonomskih sistema u Iranu. Prema istrazi Reutersa iz 2013. godine, vrijednost imovine pod njegovom kontrolom procjenjivala se na oko 95 milijardi dolara. Mnogi njegovi bliski saradnici, uključujući i neke visoke državne zvaničnike, već imaju članove porodica koji žive u SAD-u, Kanadi ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ovi navodi dolaze u trenutku kada Iran potresaju masovni protesti izazvani teškom ekonomskom situacijom, visokom inflacijom i padom životnog standarda. Demonstracije su zahvatile i tradicionalno konzervativne sredine, poput svetog grada Qoma. Sigurnosne snage, među kojima su i jedinice Islamska revolucionarna garda, optužene su da protiv demonstranata koriste bojevu municiju, suzavac i vodene topove.

Zapadne obavještajne službe, kako navodi The Times, procjenjuju da je Hamenei posljednjih godinu dana osjetno oslabljen, i fizički i psihički, posebno nakon kratkog, ali intenzivnog rata s Izraelom. Tokom tog sukoba gotovo se uopće nije pojavljiv u javnosti, a veći dio vremena proveo je u bunkeru, što je dodatno pojačalo njegovu opsesiju ličnim opstankom.

Istovremeno, rat i slabljenje iranskih saveznika u region, od Hezbollaha do Hamasa, otvorili su u Iranu pitanje cijene takve vanjske politike. Sve češće se na protestima čuje slogan: „Ni Gaza, ni Liban, moj život je samo za Iran“, što direktno dovodi u pitanje temeljnu ideološku logiku Hamneijeve vladavine.

IZVOR: The Times