Iako se u tekstovima ponavljaju neki klišeizirani orijentalistički i netačni iskazi o islamu, također se vidi da je naglasak stavljen na život poslanika Muhameda (s.a.v.s.) i na muslimanske mistike.
Turska istraživačica Nesrin Karavar otkrila je ranije neobjavljene bilješke s predavanja o islamu svjetski poznatog argentinskog pisca Jorgea Luisa Borgesa. Bilješke, koje je Borges naslovio “Islamski mistici” i koristio na predavanjima koja je držao između 1949. i 1952. godine na Colegio Libre de Estudios Superiores u Buenos Airesu, pronađene su u istraživačkom centru Univerziteta u Teksasu. Otkrivene na tri stranice od strane Karavar, istraživačice na Univerzitetu u Barceloni u Španiji, spisi otkrivaju interes poznatog autora za islam.
Iako se u tekstovima ponavljaju neki klišeizirani orijentalistički i netačni iskazi o islamu, također se vidi da je naglasak stavljen na život poslanika Muhameda (s.a.v.s.) i na muslimanske mistike.
U razgovoru za Türkiye Daily, Nesrin Karavar kaže: „Borgesove bilješke s predavanja pod nazivom ‘Islamski mistici’ čuvane su u zelenoj bilježnici u Istraživačkom centru Harry Ransom na Univerzitetu u Teksasu. Otkrila sam bilješke 2020. godine dok sam doktorirala na temu Hazreti Mevlana na Univerzitetu u Barceloni. Njegova supruga, Maria Kodama, potvrdila je prije svoje smrti da spisi pripadaju Borgesu. Godinama ili niko nije obraćao pažnju na ove bilješke ili ih neko nije želio iznijeti na vidjelo. Mislim da je druga mogućnost vjerovatnija.“
Rekavši da „ove bilješke nude novu perspektivu o Borgesu i pokazuju interes argentinskog pisca za islam, a istovremeno otkrivaju i Mevlanin utjecaj na Zapadu“, Karavar nastavlja: „U ovim rukom pisanim bilješkama, uz informacije o islamu, postoji i znanje o sufizmu i mevlevijskom redu. Borges ih uspoređuje s vjerovanjima na Zapadu. Nakon što je predstavio oštra tumačenja evropskih orijentalista poput Dantea, Borges nudi i svoja vlastita umjerenija tumačenja. On opisuje Kur’an i sufijske figure književnim jezikom. Navodi da je Hazreti Mevlana jedna od osnivačkih figura sufizma. Tekst spominje imena sufija kao što su Fariduddin Attar, Bayezid-i Bistami i Omar Khayyam. Iako su orijentalistički utjecaji prisutni u Borgesovom tekstu, ističe se perspektiva koja nadilazi orijentalizam.“
Nesrin Karavar objavila je tekstove, koji uključuju ove bilješke s predavanja autorice, u Argentini pod naslovom „Borges: Orijentalizam i dalje“.
Navodeći da je Borges imao duboko zanimanje za islam i sufizam, Karavar kaže: „U stvari, islam je oduvijek bio ponavljajuća tema u Borgesovim djelima. Međutim, iz nekog razloga, to nije dovoljno istraženo na Zapadu.“ Karavar također napominje da će uskoro započeti istraživanje u Borgesovoj ličnoj biblioteci.
Poznato je da je Borges počeo učiti arapski u posljednjim godinama svog života. Autor je također tvrdio da se Kur'an ne može pravilno prevesti na druge jezike.
