Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da preimenovanje „pokazuje pravo lice američke politike“ te da je „rat, a ne odbrana, oduvijek bio srž američkog djelovanja u inostranstvu“. Ministarstvo vanjskih poslova Kine ocijenilo je da je „vraćanje imena Ministarstvo rata opasna simbolika u trenutku kada svijet traži stabilnost“, dok su iz Irana poručili je to dokaz da „američka politika nikada nije bila odbrambena, već isključivo agresorska“.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je dekret kojim se dosadašnje Ministarstvo odbrane službeno vraća na svoj stari naziv – Ministarstvo rata (Department of War). Odluka, koja je već mjesecima bila predmet rasprave unutar američke administracije, izazvala je burne reakcije u političkim, vojnim i diplomatskim krugovima širom svijeta.
„To je velika stvar,“ poručio je Trump nakon ceremonije potpisivanja. Dodao je kako novi – ili, zapravo, stari – naziv „mnogo bolje odražava stvarno stanje u svijetu“ te da američka vojska mora jasno naglasiti svoju misiju u vremenu globalnih izazova.
Ministarstvo rata postojalo je od 1789. do 1947. godine, kada je nakon Drugog svjetskog rata transformirano u modernu vojnu strukturu. Dvije godine kasnije, 1949., preimenovano je u Ministarstvo odbrane (Department of Defense), s namjerom da simbolički naglasi ulogu očuvanja mira i odvraćanja prijetnji u doba Hladnog rata.
Međutim, prema riječima aktuelnog šefa Pentagona Petea Hegsetha, upravo je gubitak starog imena označio i gubitak američke vojne odlučnosti. „Od kada je Ministarstvo rata postalo Ministarstvo odbrane, Sjedinjene Države nisu pobijedile ni u jednom velikom ratu,“ izjavio je Hegseth, naglašavajući da povratak historijskog naziva treba poslužiti kao simbol odlučnosti i izlaska iz „beskrajnih konflikata“.
U Washingtonu su se odmah pojavile oštre podjele. Republikanci su potez dočekali s odobravanjem, navodeći da je vrijeme da Amerika „prestane lagati samu sebe“ i otvoreno prizna da vodi ratove širom svijeta. „Ako želimo pobjedu, moramo imati mentalitet pobjednika,“ rekao je senator Tom Cotton.
Demokrate su, pak, odluku nazvale „opasnim skretanjem u militarizam“. Nancy Pelosi izjavila je da preimenovanje šalje pogrešnu poruku građanima i saveznicima: „Americi je potrebna diplomatija i odgovornost, a ne glorifikacija rata.“ Vodeći think tankovi u Washingtonu također upozoravaju da bi ovaj simbolički potez mogao imati posljedice na američku vanjsku politiku i percepciju u svijetu, posebno među partnerima u NATO-u.
Moskva je reagirala ironično, ali i zabrinuto. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da preimenovanje „pokazuje pravo lice američke politike“ te da je „rat, a ne odbrana, oduvijek bio srž američkog djelovanja u inostranstvu“. Ruski mediji prenose da je odluka shvaćena kao potvrda narativa o američkom „imperijalizmu“.
Peking je bio suzdržaniji, ali jednako kritičan. Ministarstvo vanjskih poslova Kine ocijenilo je da je „vraćanje imena Ministarstvo rata opasna simbolika u trenutku kada svijet traži stabilnost“ te da bi SAD umjesto toga trebale „graditi povjerenje u Indo-Pacifiku, a ne najavljivati militarizaciju jezika i politike“.
Iran je oštro reagirao, poručujući da je odluka dokaz da „američka politika nikada nije bila odbrambena, već isključivo agresorska“. Zvaničnici u Teheranu dodali su da će promjena imena samo učvrstiti otpor američkom prisustvu na Bliskom istoku.
U Evropskoj uniji prve reakcije bile su podijeljene. Dok su pojedini saveznici u NATO-u izrazili zabrinutost da bi preimenovanje moglo oslabiti percepciju „odbrambenog saveza“, Francuska i Poljska su se uzdržale od komentara, čekajući da vide hoće li se odluka odraziti i na konkretnu strategiju američke vojske.
Analitičari upozoravaju da se ne radi samo o simbolici, već o redefiniciji američke vojne doktrine. U trenutku kada rastu globalne tenzije – od Ukrajine, Bliskog istoka do Indo-Pacifika – vraćanje naziva „Ministarstvo rata“ može biti shvaćeno kao signal da Washington namjerava pojačati svoju ulogu aktivnog pokretača sukoba.
„Naziv nije samo riječ, to je okvir djelovanja. Ako ministarstvo rata planira i vodi ratove, onda se i politički diskurs u SAD-u mijenja u pravcu normalizacije permanentnih sukoba,“ ističe jedan od američkih vojnih analitičara.
