Sankcije dolaze samo nekoliko dana nakon što se saznalo da su pripremljeni nalozi za hapšenje izraelskih ministara Itamara Ben Gvira i Bezalela Smotricha.

Sjedinjene Američke Države u srijedu su uvele sankcije protiv četverice zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda (ICC), uz obrazloženje da svaki pokušaj „istrage, hapšenja, zadržavanja ili procesuiranja“ američkih ili izraelskih zvaničnika predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici SAD-a.

Meta sankcija postali su dvojica sudija i dvojica zamjenika tužilaca ICC-a.

Middle East Eye je prošle sedmice otkrio da su dvoje sankcioniranih zamjenika tužilaca, Nazhat Shameem Khan i Mame Mandiaye Niang, pripremili naloge za hapšenje izraelskog ministra sigurnosti Itamara Ben Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha zbog optužbi za aparthejd. Međutim, tužioci zahtjeve za naloge nisu predali Sudu, iako su bili dovršeni, upravo zbog prijetnje američkim sankcijama.

SAD su uvele sankcije i protiv sudija ICC-a Kimberly Prost i Nicolasa Guilloua. Guillou je odobrio izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, dok je Prost odobrila istragu ICC-a protiv američkog osoblja u Afganistanu.

ICC je odmah osudio odluku administracije predsjednika Donalda Trumpa.

„Ove sankcije predstavljaju flagrantan napad na nezavisnost nepristrasne pravosudne institucije koja djeluje na osnovu mandata 125 država članica iz svih regija“, saopćeno je iz Suda.

Američki državni sekretar Marco Rubio objavio je sankcije, tvrdeći da su sva četvorica zvaničnika uključena u napore ICC-a da istraži ili procesuira državljane SAD-a ili Izraela, bez pristanka tih država.

On je ICC optužio da predstavlja „prijetnju nacionalnoj sigurnosti“ te naglasio da preduzima mjere radi zaštite SAD-a.

„SAD su bile jasne i dosljedne u protivljenju politizaciji ICC-a, zloupotrebi moći, nepoštivanju našeg nacionalnog suvereniteta i nelegitimnom prekoračenju nadležnosti“, rekao je Rubio.

Dodao je da je politika američke vlade da poduzme sve potrebne korake radi zaštite američkih vojnika, suvereniteta SAD-a i njihovih saveznika od „nelegitimnih i neutemeljenih postupaka“ ICC-a.

Rubio je potom pozvao zemlje koje podržavaju ICC da odbace tvrdnje te, kako je rekao, „bankrotirane institucije“, podsjećajući da je sloboda mnogih tih država ostvarena „zahvaljujući velikim američkim žrtvama“.

Portparol State Departmenta rekao je za MEE da SAD i Izrael nisu potpisnice Rimskog statuta i da nisu dale pristanak na nadležnost ICC-a. Dodao je da je Sud zloupotrijebljen kao „instrument političkog i pravnog rata“ protiv američkih vojnika i interesa SAD-a, uključujući i „neutemeljene i nelegitimne“ naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika.

Također je navedeno da su Khan i Niang, od preuzimanja funkcija u Uredu tužioca u maju, „nastavili podržavati pravni rat ICC-a protiv Izraela, uključujući tvrdnje o nadležnosti Suda nad Izraelom, te održavali na snazi naloge za hapšenje izraelskog osoblja“.

State Department je poručio da ne „otkriva planirane sankcione poteze unaprijed“, ali da će „sve opcije biti na stolu“ sve dok ICC predstavlja prijetnju Amerikancima i saveznicima koji nisu priznali njegovu nadležnost.

U svojoj reakciji, ICC je naglasio da sankcije SAD-a predstavljaju „uvredu“ međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i „milionima nevinih žrtava širom svijeta“.

„ICC će nastaviti ispunjavati svoj mandat u strogoj saglasnosti sa svojim pravnim okvirom, bez obzira na bilo kakav pritisak ili prijetnju“, poručili su iz Suda.

Direktorica za međunarodnu pravdu u Human Rights Watchu, Liz Evenson, izjavila je za MEE da sankcije pokazuju „potpuno nepoštivanje žrtava ozbiljnih zločina“ i pozvala EU da upotrijebi svoj „blocking statute“ radi zaštite ICC-a.

„Administracija Donalda Trumpa, sankcionirajući zamjenike tužilaca i još dvojicu sudija, ponovo pokazuje potpuno nepoštivanje žrtava ozbiljnih zločina širom svijeta, u pogrešnom pokušaju da zaštiti američke i izraelske zvaničnike od pravde“, rekla je Evenson.

Zamjenici tužilaca ICC-a imaju ovlaštenje da podnose zahtjeve za izdavanje naloga za hapšenje pretpretresnim sudijama. Ako budu podneseni, to bi bio prvi slučaj da se zločin aparthejda procesuira pred jednim međunarodnim sudom.

Ove sankcije su najnoviji udar na ICC. Od kako je Trump potpisao izvršnu uredbu u februaru, SAD su do sada sankcionisale devet osoba u ICC-u.

Administracija je u februaru uvela sankcije i protiv glavnog tužioca ICC-a Karima Khana, koji je u maju otišao na odsustvo zbog UN-ove istrage o optužbama za seksualno zlostavljanje, koje on negira.

Velika istraga Middle East Eyea u augustu otkrila je detalje o intenzivnoj kampanji zastrašivanja Khana zbog njegove istrage o izraelskim ratnim zločinima. Kampanja je uključivala prijetnje i upozorenja upućena njemu od strane visokih zvaničnika, bliskih saradnika i porodičnih prijatelja, kao i strahove za njegovu sigurnost zbog prisustva Mossadovog tima u Hagu i medijskih curenja informacija o optužbama za seksualni napad.

Kampanja se vodila u trenutku kada je Khan radio na predmetu protiv Netanyahua i drugih izraelskih zvaničnika zbog rata protiv Hamasa u Gazi, ubrzane ekspanzije izraelskih naselja i nasilja nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

Khan je, prema tvrdnjama više izvora iz Suda, prije odlaska na odsustvo u maju već pripremio predmete protiv Ben Gvira i Smotricha.

U junu su SAD sankcionirale četvericu sudija ICC-a zbog naloga za hapšenje Netanyahua i Gallanta. Dvojica tih sudija prethodno su odobrila Khanov zahtjev za hapšenje Netanyahua, Yoava Gallanta i trojice Hamasovih lidera u novembru prošle godine.

„Države članice ICC-a trebaju snažno osuditi ove očite napade na vladavinu prava i poduzeti sve potrebne mjere da osiguraju da Sud može nastaviti svoj ključni rad na ostvarivanju pravde. Za EU to znači korištenje ‘blocking statute’-a, koji ima za cilj zaštititi evropske kompanije od posljedica eksteritorijalnih sankcija“, poručila je Evenson iz HRW-a.