Posebno važna tema za riječku zajednicu je najava osiguravanje Bošnjačkog kulturnog centra, odnosno ideja prostora u bošnjačkom vlasništvu koje djeluje umreženo. Rijeka već ima tri prostora koja Bošnjaci koriste, ali Civić naglašava da bi jedan centralni prostor značio nešto drugo, objedinjavanje rada više bošnjačkih asocijacija Primorsko-goranske županije „u jedan prostor“, gdje bi se mogli još bolje povezati i „ići maksimalno svi kao jedan“ u projektima, planovima i potrebama.
„Ja sam Alen Civić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Rijeke“, kaže jednostavno, bez velikih uvoda. Odnosno, funkciju koju obnaša doživljava radno i konkretno.
Kada govori o stanju bošnjačke nacionalne manjine u Rijeci, kaže da „posla ima dosta“, a stvari se često rješavaju strpljenjem, upornošću i stalnim kontaktima. Kao važnu prednost ističe ulazak saborskog zastupnika Armina Hodžića u Hrvatski sabor, jer se, kako kaže, „preko njega dosta stvari rješava“, a važni su i njegovi savjeti i dostupnost, odnosno to da nije odvojen o terena i naroda. Civić ističe da je ta podrška u praksi velika pomoć manjinskim vijećima na terenu.
U Rijeci se bošnjačka svakodnevica gradi preko okupljanja, promocija, manifestacija, razgovora. „Pokušavamo proizvoditi događaje, jer tako okupljamo Bošnjake u Rijeci. Zajednica se ne podrazumijeva, nju treba stalno dozivati, držati na okupu, vraćati joj povod da bude zajedno“, objašnjava Civić.
Posebno važna tema za riječku zajednicu je najava osiguravanje Bošnjačkog kulturnog centra, odnosno ideja prostora u bošnjačkom vlasništvu koje djeluje umreženo. Rijeka već ima tri prostora koja Bošnjaci koriste, ali Civić naglašava da bi jedan centralni prostor značio nešto drugo, objedinjavanje rada više bošnjačkih asocijacija Primorsko-goranske županije „u jedan prostor“, gdje bi se mogli još bolje povezati i „ići maksimalno svi kao jedan“ u projektima, planovima i potrebama.
Kao kriznu tačku izdvaja problem identiteta u statistici jer mnogi se izjašnjavaju kao muslimani s velikim M, a ne kao Bošnjaci, što, kaže, nije samo riječki, nego problem na razini čitave Hrvatske. Upravo zato naglašava koliko je važno ljude ohrabriti da se nacionalno izjasne: „Osobno sam petoricu upisao u novije vrijeme, jer je procedura sada jednostavnija – dovoljno je popuniti jedan zahtjev i predati ga.“ Na brojkama se, podsjeća, vidi i politička i društvena snaga zajednice.
Po njegovim riječima, u gradu Rijeci ima oko 3.200 Bošnjaka, dok ih je u Primorsko-goranskoj županiji oko 7.600. A iza tih brojeva stoji svakodnevni rad: sjednice, manifestacije, saradnja s drugim sredinama (Sisak, Zagreb, Dubrovnik, Zadar…), ali i uređivanje vlastitog prostora. Civić otvoreno kaže da je, otkad je preuzeo dužnost prije dvije godine, prvo cilj bio „srediti prostor“ koji je ranije izgledao poput skladišta, uspostaviti red i učiniti ga dostojnim mjesta susreta i promocija. U tome je ovaj vrijedni Bošnjak i uspio.
