Aja Sofija nikada ranije nije bila podvrgnuta restauraciji ovakvog obima, a istovremeno zadržavanje pristupa hiljadama ljudi svakodnevno dodatno pogoršava njeno trenutno stanje. Stručnjaci ističu da se radi o osjetljivom procesu u kojem čak i mala greška može imati katastrofalne posljedice
Jedno od najpoznatijih arhitektonskih čuda svijeta, Aja Sofija, mogla bi se suočiti s ozbiljnim strukturnim oštećenjima, pa čak i potpunim urušavanjem, ukoliko se nastavi trenutni način izvođenja restauracije, upozoravaju turski stručnjaci.
U aprilu ove godine započeta je najopsežnija restauracija u historiji Aje Sofije, drevne crkve, potom džamije, zatim muzeja i ponovo džamije – spomenika koji stoji kao simbol vizantijske i islamske umjetnosti. Restauracija je usmjerena na ojačavanje njene konstrukcije, naročito monumentalne kupole, te obnovu vrijednih bizantijskih mozaika.
Međutim, za vrijeme izvođenja radova, vrata Aje Sofije nisu zatvorena za javnost. Posjetioci i vjernici i dalje svakodnevno ulaze, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među arheolozima i akademicima.
Kako prenosi turski list Cumhuriyet, akademik İlber Ortaylı upozorava: „Niko ne bi trebao ulaziti u Aju Sofiju. Ako se posjećenost nastavi ovim tempom, ova historijska građevina je u ozbiljnoj opasnosti da se sruši.“ On pojašnjava da „njezino tlo nije čvrsto – ispod se nalaze šupljine i prolazi – te zahtijeva temeljitu restauraciju. Samo stručnjaci bi trebali imati pristup. Ako dođe do oštećenja ili pucanja temelja, država bi mogla snositi odgovornost.“
Aja Sofija nikada ranije nije bila podvrgnuta restauraciji ovakvog obima, a istovremeno zadržavanje pristupa hiljadama ljudi svakodnevno dodatno pogoršava njeno trenutno stanje. Stručnjaci ističu da se radi o osjetljivom procesu u kojem čak i mala greška može imati katastrofalne posljedice.
Poseban izazov predstavlja i složena mreža podzemnih prolaza ispod građevine. Ovi prolazi, korišteni u antici za ventilaciju, skladištenje i pogrebne rituale, dodatno slabe stabilnost objekta. Turski arheolog Nezih Başgelen naglašava: „Važno je imati efikasan sistem koji će nadgledati svaki centimetar Aje Sofije – iznutra i izvana – 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici. Kao što brinemo o starijim osobama, tako i ovaj spomenik mora biti pod stalnim nadzorom najboljih stručnjaka, kako bismo na vrijeme mogli postaviti preciznu dijagnozu i reagirati.“
Aja Sofija je izgrađena davne 537. godine, a njena veličanstvena kupola, jedna od najvećih u antičkom svijetu, i zadivljujući vizantijski mozaici, čine je jednim od najvažnijih kulturno-historijskih spomenika na svijetu. Tokom stoljeća, služila je kao simbol religijske tolerancije i mira, te je njezino očuvanje od suštinske važnosti za buduće generacije. Zato je, zaključuju stručnjaci, nužno da se pristupi ozbiljnoj, stručno vođenoj i sigurnoj restauraciji – uz obustavu pristupa dok se ne osigura stabilnost objekta – kako bi se spriječila nepovratna šteta i sačuvala Aja Sofija kao svjetsko naslijeđe čovječanstva
