Vrijeme neumoljivo curi. Ako sredstva ne budu osigurana u narednim danima, CIK BiH će se naći u situaciji da ne može ispuniti zakonske procedure, a izbori će biti dovedeni u pitanje.

Izgleda da je Srđan Amidžić naučio lekciju od svog koalicijskog partnera koji je prije koju godinu, dok je bio niži nivo, užasnut spoznajom da više nije vlast, sakrio kantonalni pečat. Onda je lokalno tužiteljstvo, uz poguranac nekih stranih diplomata, pojasnilo da partner nije bio svjestan krivičnog djela kojeg čini pa ga je oslobodilo odgovornosti.

E, tako sada njegov Amidžić iz Vijeća ministara ne da nikome pečat. Mada nekako mislimo da je svjestan itekako djela kojeg čini. I zašto ga i po čijem nalogu čini. Jer naredba došla s vrha je da se sve blokira. Da se ništa ne da i da ništa ne može. Od službenih putovanja do Plana rasta.

Zbog toga prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, zakazani za 23. novembar 2025. godine, već sada ulaze u fazu ozbiljne neizvjesnosti. Razlog nije u nedostatku kandidata, niti u nedoumicama oko pravila izbornog procesa, već u – novcu. Tačnije, u institucionalnoj blokadi unutar Ministarstva finansija i trezora BiH, gdje je akt o odobravanju sredstava za izbore već danima „zarobljen“, čime se praktično onemogućava Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) da započne s ključnim aktivnostima.

Na posljednjoj sjednici CIK-a, član Komisije Željko Bakalar, koji je vodio raspravu u odsustvu predsjednice Irene Hadžiabdić, otvoreno je priznao da institucija stoji pred zidom: „Obzirom da do ovog momenta iz Ministarstva finansija BiH nismo dobili akt o odobrenju sredstava za provedbu prijevremenih izbora, relevantne odluke ćemo usvojiti tek kada taj akt bude dostavljen. Svakim izgubljenim danom mi smo, nažalost, u većem problemu radi kratkoće rokova u izbornom procesu.“

Izborna procedura je strogo regulisana i podrazumijeva javne nabavke, precizno definisane rokove za žalbe i logističke pripreme. Svako odgađanje smanjuje manevarski prostor CIK-a i povećava rizik da izbori neće biti provedeni u skladu sa zakonom i standardima.

CIK je još 28. augusta donio odluku o raspisivanju izbora, a zakon je nalagao da Ministarstvo finansija i trezora BiH osigura sredstva u roku od 15 dana, dakle najkasnije do 12. septembra. Procijenjeni troškovi iznose 6,46 miliona KM, a ta suma je uobičajena i bazirana na iskustvima s ranijih izbornih ciklusa. Međutim, novac do danas nije operativan.

Prema informacijama iz Ministarstva finansija, problem nije u tome što odluka nije potpisana,  zamjenik ministra Muhamed Hasanović potpisao je dokument. Problem je u tome što ministar Srđan Amidžić odbija ovjeriti odluku službenim pečatom. Hasanović tvrdi da je čak tri dana pečat fizički bio „zaključan“, što je zaustavilo ne samo finansiranje izbora, već i čitav niz drugih aktivnosti Ministarstva.

„Moj potpis nikada nije bio sporan. Zastoje uzrokuju proceduralne opstrukcije unutar samog Ministarstva. Kada je trebalo platiti 120 miliona KM u slučaju Viaduct, pečat nije bio nikakav problem. Ali kada treba osigurati 6,4 miliona KM za izbore, onda se pečat iznenada ‘zagubi’. To jasno pokazuje da je riječ o političkoj blokadi“, rekao je Hasanović.

On je dodatno optužio ministra Amidžića da svojim postupcima provodi političku volju Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS kojem je mandat oduzet nakon pravosnažne presude.

Amidžić je danas na svojim profilima na društvenim mrežama reagirao na Hasanovićeve navode.  “Hasanovića kao da ispaljuju iz cirkuskog topa. Njega ispale, pa on ispali glupost, pa imamo kompletan cirkus nazvan BiH. I sarajevskim cirkusantima (uključujući one iz SDS-a) vrlo dobro je poznata procedura u Ministarstvu finansija koje se odvijaju normalno i bez blokada, ali za potrebe obmane pa i zabave spremni su na sve. Kažem, pravi cirkus, ali bez akrobacija, samo top i Hasanović…(Babalj i ostali)”, kazao je Amidžić, dodavši: “Akt koji je zamjenik potpisao i iz nekog razloga objavio u pojedinim medijima bit će tretiran zakonito kao i svaki drugi, zajedno sa ostalom poštom i aktima Ministarstva u skladu sa važećim procedurama.”

Podsjetimo, CIK BiH je raspisao prijevremene izbore nakon što je Sud BiH pravosnažno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Kazna zatvora je zamijenjena novčanom, ali zabrana političkog djelovanja ostaje.

Time je Dodik faktički izgubio pravo da obavlja funkciju predsjednika RS, a CIK je, po sili zakona, bio obavezan da raspiše nove izbore. Ovaj pravni epilog, međutim, pretvorio se u politički sukob koji sada blokira i samu organizaciju izbora.

CIK upozorava da je situacija alarmantna: već četiri dana čekaju odluku Ministarstva kako bi mogli zakazati sjednicu i formalno usvojiti neophodne akte. Svaka dodatna odgoda znači da će se smanjiti mogućnost provođenja javnih nabavki, štampanja glasačkih listića i obuke članova biračkih odbora.

„Naše službe su pripremile sve nacrte i prijedloge odluka. Ali sjednicu ne možemo održati bez akta iz Ministarstva. Ako odluka dođe sutra – bit će kasno za dio procedura. A još uvijek ne znamo hoće li doći sutra ili za sedam dana“, kazao je Bakalar.

Slučaj „zaključanog pečata“ jasno pokazuje kako se političke borbe na državnom nivou reflektuju na funkcionisanje institucija. Dodikov politički opstanak u RS sada je povezan s pokušajem da se prolongira ili onemogući održavanje izbora. To se radi kroz formalne, ali u suštini politički motivisane blokade u Ministarstvu finansija.

Ono što dodatno zabrinjava jeste da blokada pečata u Ministarstvu finansija ne pogađa samo izbore. Prema Hasanovićevim riječima, već danima nijedan akt nije napustio Ministarstvo, što znači da su zaustavljena i redovna plaćanja institucijama BiH. U praksi, to ugrožava funkcionisanje državnog aparata, ali i zakonito izvršavanje budžeta.

Vrijeme neumoljivo curi. Ako sredstva ne budu osigurana u narednim danima, CIK BiH će se naći u situaciji da ne može ispuniti zakonske procedure, a izbori će biti dovedeni u pitanje.