Foto: Anadolija

Desetine hiljada građana izašle su danas na ulice Pariza i drugih francuskih gradova u znak protesta zbog nedovoljnog finansiranja obrazovanja i naglog rasta troškova života. Protesti i tenzije zabilježeni su i u Italiji, Španiji, Albaniji, Portugalu i Crnoj Gori.

Novi talas nezadovoljstva zahvatio je Evropu. Dok u Francuskoj građani i studenti protestuju zbog uslova rada, oporezivanja i stanja u obrazovanju, regionalne i nacionalne specifičnosti izvele su ljude na ulice i od Madrida do Tirane.

Kako bi spriječile ponavljanje nereda, pljački i napada na javne ustanove od prošlog vikenda, francuske vlasti rasporedile su do 70.000 policajaca širom zemlje, uz podršku oklopnih vozila, helikoptera i vodenih topova. Samo u Parizu mobilizirano je dodatnih 10.000 pripadnika snaga sigurnosti, dok su se vojne antiterorističke jedinice pridružile patrolama u prijestolnici.

Ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez potvrdio je da je do sada privedeno 135 osoba, te da je zaplijenjeno razno oružje i pirotehnika — od metalnih kuglica i praćki do katana i airsoft naoružanja.

Uprkos masovnim zabranama okupljanja u gradovima poput Lyona, Nice i Montpelliera, tenzije su eskalirale na više lokacija. U Lyonu i Marseilleu policija je upotrijebila suzavac gotovo odmah po okupljanju demonstranata, uglavnom srednjoškolaca i studenata.

U Nantesu je zabilježeno šest hapšenja nakon vandalizma i pljački, a policija je na bulevaru Cours des 50-Otages koristila vodene topove i suzavac. Maskirani izgrednici u Bordeauxu postavljali su barikade od drvenih dasaka na trgu Place de la Bourse i gađali policajce tvrdim predmetima.

U Clermont-Ferrandu i Rouenu snage reda potiskivale su protestante šok-bombama i suzavcem kako bi spriječile prilazak centrima gradova.

S druge strane, u Parizu je atmosfera u glavnoj povorci protekla uglavnom mirno, uz izvikivanje slogana, nošenje transparenata i francuskih zastava.

Jedna od učesnica protesta u Parizu, 26-godišnja Zelie, izjavila je za medije da je nezadovoljstvo akumulirano godinama: „Uzimaju nam novac, jako nas oporezuju, a ne daju nam da govorimo. Zimi smo u školi osjećali kako puše vjetar, a ljeti su temperature dostizale 35 stepeni pa je bilo nemoguće učiti. Nastavnici su izgorjeli na poslu. Želimo da Macron konačno shvati šta nam treba i počne nešta poduzimati.“

Čelnik radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon pridružio se pariškoj šetnji, poručivši predsjedniku Emmanuelu Macronu da će se protesti ponavljati svake sedmice sve dok vlasti ne udovolje zahtjevima studenata i građana.

Dok traju nemiri na ulicama, u Orléansu je Jordan Bardella sa 98,98 posto glasova ponovo izabran za predsjednika glavne opozicione stranke, Nacionalnog okupljanja (Rassemblement National), najavivši borbu za ulazak Marine Le Pen u Elizejsku palatu na predsjedničkim izborima 2027. godine.

U Milanu je raspoređeno dodatnih 500 vojnika zbog straha od novih sukoba i pljački kakve su taj grad pogodile prošle sedmice. Italijanska policija izvršila je pretrese u 150 domova u Milanu, Rimu, Torinu i drugim gradovima — ciljajući osobe osumnjičene za planiranje nereda, među kojima je i 51 maloljetnik.

Trgovine u Milanu i Napulju zaštitile su svoje izloge drvenim daskama, dok iznova formirani „Pokret 17. oktobar“ organizuje proteste koji obuhvataju širi spektar pitanja: od visokih troškova života i krize u obrazovanju do podrške Palestini.

Oko 25.000 ljudi marširalo je danas centrom Madrida u organizaciji penzionera i građanskih inicijativa. Zahtijevaju da javne penzije budu „nedodirljive“, što je jedno od ključnih pitanja uoči prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za sljedeći mjesec.

U Tirani su nastavljeni žestoki sukobi studenata i policije. Demonstranti bacaju kamenje, baklje i zapaljive smjese, dok policija odgovara suzavcem, vodenim topovima i pendrecima. Mladi traže niže školarine, borbu protiv korupcije i ostavku premijera Edija Rame.

U Lisabonu su se građani okupili tražeći pristupačnije stanovanje i ukidanje nedavnih vladinih mjera kojima su ublažena ograničenja za godišnje povećanje kirija.

Novi protesti građana zabilježeni su i u Crnoj Gori, također primarno usmjereni na rješavanje stambenih pitanja i rasta cijena nekretnina.