Osnivačku skupštinu činili su predstavnici islamskih kulturnih centara i zajednica iz Düsseldorfa, Dortmunda, Hamma, Wittena, Kölna, Kamp-Lintforta i Oberhausena.

Na današnji dan, 15. oktobra 1994. godine, u Dortmundu je održana Osnivačka skupština krovne organizacije bošnjačkih džemata u Saveznoj Republici Njemačkoj. Tim događajem postavljeni su temelji institucionalnog povezivanja bošnjačkih džemata, očuvanja vjerskog i nacionalnog identiteta te organiziranog djelovanja Islamske zajednice u Njemačkoj.

Na poziv tadašnjeg glavnog imama Mustafe ef. Klance, predstavnici sedam bošnjačkih džemata iz Sjeverne Rajne-Vestfalije okupili su se u Dortmundu, gdje su usvojili i potpisali statut novoformirane organizacije, koja je tada nosila naziv Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Evropi.

Osnivačku skupštinu činili su predstavnici islamskih kulturnih centara i zajednica iz Düsseldorfa, Dortmunda, Hamma, Wittena, Kölna, Kamp-Lintforta i Oberhausena.

Potpisnici osnivačkog statuta bili su hadži Smail Šahović, Mustafa Ajanović, hadži Ibrahim Burnić, hadži Smail Joldić, hadži Ibrahim Huseinbašić, hadži Šefik Burnić i Uzeir Ćosić.

Njihovim potpisima započeo je proces organizacijskog povezivanja bošnjačkih džemata, u vremenu kada je, usljed agresije na Bosnu i Hercegovinu i dolaska velikog broja prognanika i izbjeglica, potreba za zajedničkim institucionalnim djelovanjem bila posebno izražena.

Cilj osnivanja bio je uspostaviti strukturu koja će omogućiti očuvanje vjere, islamske tradicije i identiteta Bošnjaka, ali i osigurati dugoročan razvoj njihovog vjerskog i društvenog života u Njemačkoj.

Pravna registracija zajednice uslijedila je u maju 1995. godine kod Osnovnog suda u Rheinbergu. Prema tadašnjem registru, kao predsjednik bio je upisan Mustafa Klanco, a kao njegov zamjenik Ahmed Fetić.

U prvim godinama djelovanja zajednica je bila organizirana kroz šest regionalnih cjelina, na čijem su čelu bili oblasni imami.

Uspostva Mešihata

Organizacijsku strukturu činili su džematski odbori, regionalne oblasti, Centrala Islamske zajednice, Uži i Širi savjet glavnog imama te Vijeće-šura, odnosno Skupština zajednice.

Ovaj organizacijski model, uz određene promjene, ostao je osnova djelovanja zajednice sve do institucionalne reorganizacije 2007. godine.

Značajna prekretnica u razvoju Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj dogodila se 2007. godine, kada su uspostavljeni Mešihat i Muftijstvo te izabrani novi organi zajednice.

Za predsjednika Sabora izabran je dr. Bernes Alihodžić, dok je dužnost predsjednika Mešihata preuzeo Mustafa ef. Klanco.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 28. jula 2007. godine, na prijedlog tadašnjeg reisul-uleme dr. Mustafe ef. Cerića, imenovao je Mustafu ef. Klancu za muftiju Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

Time je otvoreno novo poglavlje institucionalnog djelovanja, s jasnije definiranim nadležnostima i odgovornostima organa Islamske zajednice.

Na izborima 2011. godine za predsjednika krovne organizacije izabran je dr. Nedim Makarević, a za muftiju Pašo ef. Fetić.

Nakon odlaska Makarevića u Sarajevo, gdje je preuzeo dužnost savjetnika u kabinetu tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za predsjednika je izabran Edin Atlagić. Pašo ef. Fetić također je u jednom mandatu obavljao dužnost predsjednika krovne organizacije, uz dužnost vršioca dužnosti muftije.

Naredna važna promjena uslijedila je u decembru 2018. godine, kada je Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donio odluku o uspostavljanju zajedničkog muftijstva za deset krovnih organizacija u Evropi.

Za muftiju je imenovan dr. Osman ef. Kozlić, koji je istovremeno obavljao i dužnost glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

Nakon njegovog odlaska, za glavnog imama imenovan je dr. Halim ef. Alibašić iz Hamburga, a po njegovom penzionisanju, reisul-ulema dr. Husein ef. Kavazović imenovao je 2023. godine Aldina ef. Kusura za glavnog imama krovne organizacije.

Za vršioca dužnosti muftije za Zapadnu Evropu imenovan je dr. Enes ef. Ljevaković, zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U aprilu 2025. godine, na prijedlog reisul-uleme dr. Huseina-ef. Kavazovića, za muftiju za Zapadnu Evropu imenovan je Senaid ef. Kobilica.

Tokom protekle 32 godine mijenjali su se nazivi, organizacijske strukture i nosioci odgovornih funkcija, ali je temeljna zadaća zajednice ostala očuvanje vjerskog života, islamske tradicije i povezanosti Bošnjaka s domovinom.

Posebno mjesto u historiji organiziranog djelovanja Bošnjaka u Njemačkoj zauzima dobrovoljni angažman imama, članova džematskih i upravnih odbora, vakifa i brojnih aktivista.

Prema procjeni iznesenoj u povodu obilježavanja godišnjice, približno 95 posto aktivnosti i projekata tokom protekle 32 godine realizirano je volonterskim radom.

32. godišnjica

Procjenjuje se da je oko hiljadu Bošnjaka i Bošnjakinja prve i druge generacije svojim znanjem, radom i ličnim zalaganjem učestvovalo u izgradnji i razvoju zajednice.

Mnogi od njih obavljali su različite dužnosti bez materijalne naknade, često uz svakodnevne profesionalne, porodične i džematske obaveze.

Njihov angažman omogućio je uspostavljanje organizacijske infrastrukture i stvaranje uslova za djelovanje novih generacija imama, džematskih aktivista i članova zajednice.

Obilježavanje 32. godišnjice osnivanja krovne organizacije prilika je za podsjećanje na generacije koje su učestvovale u njenom nastanku i razvoju, ali i na odgovornost očuvanja vrijednosti na kojima je utemeljena.

Od sedam džemata okupljenih u Dortmundu 1994. godine do današnje organizacijske strukture, Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj prošla je različite faze razvoja, institucionalnih promjena i prilagođavanja okolnostima života u dijaspori.

U osvrtu na protekle 32 godine posebno je naglašena važnost očuvanja duhovnog naslijeđa, islamske tradicije Bošnjaka i iskustva prethodnih generacija.

Istaknuta je i zahvalnost svima koji su svojim radom, znanjem, imetkom i podrškom doprinijeli razvoju zajednice, posebno imamima, članovima džematskih odbora, aktivistima, vakifima i porodicama koje su bile oslonac njenog djelovanja.

Godišnjica je ujedno prilika za prisjećanje na preminule osnivače i aktiviste, kao i za podsjećanje na važnost prenošenja institucionalnog iskustva i odgovornosti novim generacijama.

Od ideje o okupljanju sedam džemata do izgrađene krovne organizacije, protekle 32 godine svjedoče o nastojanju Bošnjaka u Njemačkoj da zajedničkim djelovanjem očuvaju vjeru, identitet i povezanost s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Preporod