U obraćanju profesorima, osoblju Fakulteta i gostima, Kavazović je istakao da je ova godišnjica prilika za podsjećanje na važnost nauke i prenošenja znanja novim generacijama. Fakultet je opisao kao jednu od ključnih ustanova u duhovnom i intelektualnom razvoju Islamske zajednice

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je danas, na obilježavanju 49. godišnjice Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, da odgovor akademske zajednice na rast islamofobije treba biti naučno utemeljen, staložen i otvoren za dijalog.

U obraćanju profesorima, osoblju Fakulteta i gostima, Kavazović je istakao da je ova godišnjica prilika za podsjećanje na važnost nauke i prenošenja znanja novim generacijama. Fakultet je opisao kao jednu od ključnih ustanova u duhovnom i intelektualnom razvoju Islamske zajednice.

Podsjetio je na odluku Vrhovnog islamskog starješinstva i Sabora Islamske zajednice u SFRJ iz 1977. godine, kojom je pokrenut Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Govoreći o njegovom osnivanju, naveo je doprinos tadašnjih reisu-l-ulema Sulejmana ef. Kemure i Naima ef. Hadžiabdića, kao i alima i intelektualaca Ahmeda ef. Smajlovića, Huseina ef. Đoze, Nerkeza Smailagića i Hamdije Čemerlića.

– Namjera osnivača bila je jasna, stvoriti ustanovu koja će baštiniti klasičnu islamsku učenost, ali je ujedno artikulisati kroz savremene naučne metodologije, školujući generacije sposobne da odgovore na izazove modernog doba – kazao je Kavazović.

Istakao je da se Fakultet oslanja na viševjekovnu tradiciju islamskog obrazovanja, koju predstavlja Gazi Husrev-begova medresa, osnovana 1537. godine. Istovremeno, baštini institucionalno naslijeđe Više šerijatsko-sudačke škole, pokrenute u Sarajevu 1887. godine, u čijoj se zgradi danas nalazi.

Prema riječima reisu-l-uleme, Fakultet je od osnivanja do stjecanja statusa punopravne članice Univerziteta u Sarajevu izrastao u vodeću ustanovu visokoškolskog islamskog obrazovanja u Evropi. Kroz njegove učionice prošle su generacije koje su dale doprinos vjerskom, kulturnom i intelektualnom životu, a među profesorima i svršenicima čiji je rad posebno spomenuo bili su Enes Karić, Rešid Hafizović i Adnan Silajdžić.

Govoreći o današnjoj ulozi Fakulteta, Kavazović je ocijenio da je riječ o važnom središtu razvoja islamske misli na Balkanu. Bosansko iskustvo života u pluralnom evropskom okruženju, rekao je, omogućava da se islamska teologija razvija kroz akademski dijalog s drugim vjerskim i sekularnim tradicijama.

Posebno se osvrnuo na islamofobiju i rast predrasuda i stereotipa na globalnom nivou. U takvim okolnostima, smatra reisul-ulema, odgovornost profesora i istraživača postaje veća, a njihov odgovor mora počivati na znanju i argumentima.

– Naš odgovor na ove pojave treba, prije svega, biti prosvjetiteljski i naučno utemeljen. Kroz staložen akademski rad, istraživanja i otvoreni dijalog, naša akademska zajednica treba dekonstruisati narative straha, nudeći jasne argumente i sliku islamskog poimanja svijeta u kojem se promoviraju mir, znanje i univerzalne vrijednosti vjere i morala – poručio je.

Profesorima je kazao da njihova misija nadilazi prenošenje nastavnog gradiva, jer svojim radom oblikuju intelektualni i moralni profil budućih generacija. Izrazio je uvjerenje da će Fakultet, zahvaljujući njihovoj predanosti, ostati prepoznatljivo središte muslimanske učenosti i duhovnosti.

Na kraju obraćanja čestitao je 49. godišnjicu Fakulteta islamskih nauka i zahvalio njegovim profesorima i osoblju na radu, posvećenosti znanju i društvenoj odgovornosti.

IZVOR: MINA