Dok toplotni valovi i kronična suša pustoše evropsku poljoprivredu, agroenergetsku i prehrambenu krizu na kontinentu dodatno produbljuju ratni sukobi i logističke blokade na Crnom moru. Kombinacija ekstremnih klimatskih uslova i ratnih razaranja u Ukrajini već prijeti evropskoj ekonomiji štetom od stotina milijardi eura, dok globalnom tržištu hrane prijeti novi val nestašica i poskupljenja

Oblak prašine diže se iza traktora Maartena Jansea dok po njivi u Wolphaartsdijku posipa mješavinu komposta, slame i stajskog đubriva. Njegov pokušaj da nahrani i ovlaži isušenu zemlju sve je češći prizor na evropskim poljima. Janseovo imanje, smješteno na inače plodnom tlu jugozapadne nizozemske pokrajine Zeeland, ubrzano gubi vlagu uprkos svim nastojanjima da tlo učini otpornijim na sušne uslove. Ubrzano globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem, u kombinaciji sa snažnim meteorološkim fenomenom El Niño, ove godine pustoši poljoprivredna dobra širom evropskog kontinenta.

Suša koja ovog ljeta prži evropske regije uzima težak danak na usjevima, od polja krompira u Nizozemskoj, preko spruženih parcela kukuruza u Bosni i Hercegovini, pa sve do osjetljivih vinograda u Italiji i plantaža hmelja u Češkoj. Čak i tamo gdje poljoprivrednici aktivno primjenjuju savremene agrotehničke mjere prilagodbe, ekstremni vremenski uslovi direktno ugrožavaju prirast plodova, uzrokuju hronični nedostatak vode i dovode u pitanje ekonomsku održivost cijelog sektora.

Rastući finansijski gubici više nisu samo briga individualnih proizvođača, već postaju ozbiljan makroekonomski problem. Nizozemska banka Triodos objavila je analizu u kojoj se procjenjuje da bi učestali toplotni valovi i dugotrajne suše mogli smanjiti bruto domaći proizvod Evropske unije za čak jedan posto u 2026. godini. Radi se o direktnom gubitku od oko 208 milijardi dolara. Poljoprivrednici se nalaze u prvoj liniji udara jer su njihovi usjevi potpuno izloženi naglom skoku temperatura i nedostatku padavina.

U velikom dijelu Nizozemske vlasti su bile primorane uvesti rigorozne mjere, pa je ratarima već zabranjeno korištenje vode iz potoka i drenažnih kanala za navodnjavanje njiva i voćnjaka. Hendrik Jan ten Cate, drugi poljoprivrednik iz Zeelanda, posmatra polje sa sasušenim stabljikama krompira koje su spremne za vađenje čak mjesec dana ranije nego što je uobičajeno, uz znatno manji prinos od prosječnog. Njegov krompir namijenjen je proizvodnji pomfrita za velike globalne lance poput McDonald's-a, ali ovosezonski plodovi teško da će zadovoljiti stroge industrijske standarde veličine.

„Ljudima su potrebni dugi komadići pomfrita”, objašnjava Ten Cate dok u ruci drži jedan od zakržljalih krompira, dodajući da će takav kvalitet ove godine biti izuzetno teško postići. On spada među rijetke sretnike kojima je navodnjavanje još uvijek formalno dopušteno, ali i pored toga procjenjuje da će mu prinos biti manji za oko trećinu. Problem, kako naglašava, nije samo izostanak kiše, već razorna kombinacija žarkog sunca, izrazito suhog zraka i dugog niza dana s ekstremno visokim temperaturama koje stabljike krompira jednostavno ne mogu preživjeti bez trajnih oštećenja.

Slična drama odvija se i na jugoistoku kontinenta. U Bosni i Hercegovini, gdje poljoprivredna proizvodnja učestvuje sa oko pet posto u godišnjem BDP-u i osigurava deset posto ukupne zaposlenosti, uzgajivač žitarica Slaviša Lukić stoji na svom imanju dok vjetar pomjera upele i požutjele stabljike kukuruza. Njegovim parcelama opetovano haraju toplotni valovi bez padavina. Lukić ističe da će prinos kukuruza ove godine biti izuzetno skroman, ukoliko uopšte bude imao šta žeti, te procjenjuje da će se rođene količine kretati između skromnih 1,5 i dvije tone po hektaru.

Posljedice klimatskih poremećaja osjećaju se i u pivarskoj industriji, tačnije u proizvodnji najpoznatijih čeških brendova. Najveći tamošnji proizvođač, Plzeňský Prazdroj, očekuje ozbiljne finansijske gubitke usljed podbačaja u urodu hmelja. Jakub Zaoral, menadžer za održivost u ovoj pivari, objašnjava da promjene u rasporedu padavina, koje karakteriziraju dugi periodi suše isprekidani povremenim žestokim olujama, dovode do toga da voda brzo otiče sa skorjelog tla umjesto da se upija u dublje slojeve. Rezultat su nestabilni prinosi i kontinuirani pad nivoa podzemnih voda. U takvim okolnostima poljoprivrednicima preostaje samo prihvatanje činjenice da će jedna godina biti dobra, a druga izrazito loša. Međutim, ukoliko se ovakav niz ponovi tri godine zaredom, to bi moglo postati egzistencijalni problem za sve uzgajivače.

Pored suše i ekstremnih vrućina, evropski poljoprivredni sektor potresaju i geopolitičke krize te logističke blokade. Povijesno nizak vodostaj Dunava, drugog najdužeg evropskog rijeke, dodatno je otežao riječni transport. U kombinaciji s administrativnim uskim grlima, nedostatkom kapetana i čestim zračnim uzbunama, kapaciteti riječnih luka drastično su smanjeni, upozorava Valeriy Tkachev iz ukrajinske željezničke kompanije Ukrzaliznytsia.

U nastojanju da prevaziđe blokadu crnomorskih luka, Ukrajina je predložila Moldaviji uspostavljanje željezničkog koridora za transport žitarica do rumunske luke Constanța. Ovaj pravac mogao bi godišnje prevesti do 4,5 miliona tona žita, što čini oko 10 posto ukrajinskog izvoza. Kijev traži smanjenje željezničkih tarifa za 50 posto, dok Kišinjev zahtijeva garancije o stalinim količinama tereta. Ipak, kopneni putevi ne mogu u potpunosti zamijeniti pomorske rute, preko kojih je Ukrajina ranije izvozila između četiri i pet miliona tona žitarica mjesečno.

Zbog opstrukcija i vojnih udara, ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede smanjilo je procjenu izvoza cereala za sezonu 2026/2027. za 12 posto, sa 43 miliona na 38 do 40 miliona tona. Takva revizija oslikava razmjer štete za zemlju koja obično usmjerava više od 90 posto svojih agrarnih izvoza putem morskih luka. Iako se ove godine očekuje žetva od oko 60 miliona tona, nemogućnost plasmana žita ostavlja ratare bez sredstava za gorivo, plate, vraćanje dugova i pripremu jesenske sjetve. Dodatni problem predstavlja i nedostatak skladišnih kapaciteta za čak 11 miliona tona, zbog čega Kijev od međunarodnih partnera traži hitnu pomoć u nabavci privremenih silosa.

S obzirom na to da poljoprivreda donosi skoro 60 posto ukupnih izvoznih prihoda Ukrajine, ova kriza direktno ugrožava finansijsku stabilnost zemlje u ratu. Centralna banka Ukrajine procjenjuje da bi blokada izvoza mogla koštati državu oko 2,5 milijardi dolara u prilivu deviza do kraja godine, dok Udruženje poljoprivrednika UAC procjenjuje dodatne logističke gubitke na tri milijarde dolara.

Posljedice bi mogle preći granice regije i izazvati globalne potrese. Ukrajina učestvuje sa oko 6 posto u svjetskoj ponudi pšenice i 11 posto u ponudi kukuruza. Denys Marchuk, potpredsjednik UAC-a, upozorava na rizik od gladi u dijelovima Afrike i Bliskog istoka koji direktno ovise o uvozu ukrajinskog žita. Ukoliko se proizvodnja i transport ubrzo ne stabilizuju, svijet bi se već naredne godine mogao suočiti s teškom prehrambenom krizom globalnih razmjera.

IZVOR: agencije, Bosna.hr