Na današnji dan, 25. jula 1978. godine, rođena je prva beba na svijetu koja je začeta izvantjelesnom oplodnjom. Nakon dugih godina iscrpljujuće borbe s neplodnošću, bila je to veličanstvena pobjeda za roditelje malene Louise Joy Brown, ali i historijski trijumf nauke. No, rođenje prve bebe iz epruvete neminovno je imalo i drugu stranu medalje. Ta globalna senzacija pokrenula je brojne etičke debate, no s rođenjem Louise rodila se i nada za milione parova koji su se borili s neplodnošću. Nakon što je Louise probila led, na svijet je istim putem došlo više od 12 miliona beba iz epruvete.

Te ljetne noći, tačno u 23 sata i 47 minuta, u Opštoj bolnici Oldham u blizini Manchestera, carskim je rezom na svijet stigla djevojčica teška 2608 grama – Louise Joy Brown. Za njene roditelje, tada 31-godišnju Lesley i 37-godišnjeg Johna Browna, bilo je to ispunjenje najvećeg sna i sretan kraj devetogodišnje agonije. Naime, zbog začepljenih jajovoda ljekari su tvrdili da je začeće gotovo nemoguća misija, procjenjujući da su šanse da se to dogodi gotovo nikakve, tek jedan prema milion, a ta je spoznaja Lesley gurnula preko ruba, u stanje teške depresije.

No, medicinsko čudo se ipak dogodilo, a iza njega je stajao samozatajni, ali krajnje posvećeni trojac britanskih naučnika: ginekolog Patrick Steptoe, fiziolog Robert Edwards i embriologinja Jean Purdy. Zbog velikog pritiska naučne zajednice, ali i javnosti koja je s nepovjerenjem gledala na njihove eksperimente, trojac je čitavu deceniju radio u tajnosti. Steptoe i Edwards su embrije pokušali implantirati u tijela 282 žene, od čega je njih samo pet ostvarilo kliničku trudnoću, no nijedna nije uspjela iznijeti trudnoću do kraja, sve do Lesley Brown. Medicinski postupak koji je u to vrijeme bio apsolutno revolucionaran iskorak u historiji medicine izveden je 10. novembra 1977. godine. Iz jajnika Lesley Brown tada je izvađena jajna ćelija koja je potom u staklenoj posudi – petrijevki, a ne u epruveti kako se često pogrešno navodi – oplođena spermom njenog supruga Johna. Dva i pol dana kasnije, embrij je vraćen u njenu matericu. Iako je često nepravedno marginalizirana, u ovoj historijskoj priči ključna karika tima bila je Jean Purdy – prva embriologinja na svijetu koja je pod mikroskopom vidjela kako se oplođena jajna ćelija Louiseinih roditelja počinje dijeliti.

„Samo kratka poruka da vas obavijestim da su rani rezultati vaše krvi i urina vrlo ohrabrujući i ukazuju da biste mogli biti u ranoj trudnoći. Stoga, molim vas, budite mirni – bez skijanja, penjanja ili bilo čega previše napornog, uključujući božićnu kupovinu!“, stajalo je u pismu nade koje je Robert Edwards poslao Lesley.

Najiščekivanije rođenje

Ubrzo nakon toga vijest je procurila i u medije, što je dotadašnji miran život skromnog bračnog para iz Bristola preko noći pretvorilo u pravi pakao u kojem više nije bilo ni trunke privatnosti. Medijska hajka bila je toliko nemilosrdna da je ginekolog Patrick Steptoe doslovno prokrijumčario Lesley iz njenog doma te ju je, kako bi je zaštitio od hordi radoznalaca, skrivenu u automobilu odvezao u kuću svoje majke u Lincolnu. U bolnici u Oldhamu situacija je postala još bizarnija – kako bi se domogli ekskluzivnih informacija ili fotografija, reporteri su se pokušavali ušuljati u njenu bolničku sobu, pri čemu nisu prezali ni od najmaštovitijih metoda, od prerušavanja u čistače, pa do bizarnih lažnih dojava o bombi.

Kako bi jednom zauvijek ušutkali skeptike i teoretičare zavjere od kojih se očekivalo da će tvrditi kako je Lesley zapravo začela prirodnim putem, čin porođaja bio je detaljno snimljen kamerama, a te su snimke ujedno bile i neoboriv medicinski dokaz o teškom oštećenju i neprohodnosti njenih jajovoda.

Kada je na svijet konačno došla prva beba iz epruvete, ugledni američki sedmičnik Time taj je događaj opisao kao „možda najiščekivanije i najznačajnije rođenje u posljednje dvije hiljade godina historije čovječanstva“. Naime, Louise Joy Brown, kojoj su srednje ime Joy (što znači radost) dali sami ljekari, nije bila samo beba, bila je i živi dokaz da je nauka pomjerila granice mogućeg te je postala simbol nade za milione parova koji su se suočavali sa sličnim izazovima. Odmah nakon rođenja, Louise je postala međunarodna zvijezda. Njeno lice krasilo je naslovnice časopisa širom svijeta, a porodica je bila primorana krenuti na iscrpljujuću šestomjesečnu medijsku turneju po Japanu, SAD-u, Kanadi i Irskoj.

„U Japanu su nas na ulici opsjedali ljudi koji su pokušavali vidjeti ‘posebnu’ bebu“, prisjetila se Louise.

Reakcije su bile podijeljene: roditeljima su stizale stotine čestitki i pisama podrške, ali i poruke pune mržnje i zlobe. Javna debata koja je uslijedila bila je žestoka – vjerske grupe osuđivale su postupak govoreći kako se naučnici „igraju Boga“, dok su etičari izražavali zabrinutost i zgražavanje zbog embrija koji su tokom procesa bili uništeni. Čak je i sekularno društvo bilo uznemireno. Neke novine i čitatelji povlačili su paralele, poredeći rođenje prve bebe iz epruvete s mračnim vizijama koje su iznesene u distopijskom remek-djelu Aldousa Huxleyja Vrli novi svijet, u kojem je autor još 1932. godine opisao zastrašujuće društvo u kojem se ljudska bića ne rađaju, već se masovno uzgajaju i prilagođavaju unutar laboratorijskih uslova.

„Nalazimo se na klizavom terenu. Zapadno društvo izgrađeno je oko porodice, šta se događa s porodicom jednom kada odvojite seks od stvaranja potomstva?“, rekao je 1978. godine za Time britanski genetičar Robert J. Berry.

Osim naučnika, na meti kritičara našli su se i roditelji prve bebe iz epruvete kojima se zamjeralo to što su rođenje svog djeteta pretvorili u medijski događaj.

„Moji roditelji nisu imali izbora. Da to nisu učinili javnim, ljudi bi se pitali: ‘Zašto je ne možemo vidjeti? Šta nije u redu s njom? Steptoeu i Edwardsu bilo je potrebno da rođenje bude javno. Da je bilo šta sa mnom pošlo po zlu, to bi bio kraj postupka in vitro oplodnje'“, objasnila je kasnije Louise, opravdavajući postupke svojih roditelja.

Uprkos globalnoj slavi, Lesley i John Brown bili su odlučni u svojoj želji da kćerkici osiguraju što normalnije i mirnije djetinjstvo. Nakon početne medijske oluje povukli su se iz javnosti, odbijali su intervjue, a informacije medijima davali su na kapaljku, uglavnom samo povodom važnih godišnjica. Kada su maloj Louise bile četiri godine, odlučili su joj pokazati snimak njenog rođenja, objasnivši da su joj „gospodin Steptoe i doktor Edwards pomogli da dođe na svijet“.

Historijska uloga

Samo četiri godine nakon rođenja prve kćerkice, porodična sreća Brownovih postala je još potpunija – tada još uvijek revolucionarnim postupkom izvantjelesne oplodnje dobili su i drugu kćer, a Louise je dobila sestru Natalie koja je 40. IVF beba na svijetu. Godine 1999. i Natalie je ispisala stranicu historije postavši prva osoba začeta izvantjelesnom oplodnjom koja je dijete rodila prirodnim putem.

Prva beba iz epruvete, Louise Brown, danas, kako sama kaže, živi „vrlo normalnim životom“. Radi kao službenica u firmi za pomorski prevoz u jugozapadnoj Engleskoj. Godine 2004. udala se za zaštitara Wesleyja Mullindera; par ima dva sina, Camerona i Aidena, koji su začeti prirodnim putem. Njen otac John preminuo je 2007. godine u 64. godini života, a pet godina kasnije, u 64. godini života, umrla joj je i majka Lesley. Kako bi sačuvala uspomenu na svoje roditelje i ispričala priču iz perspektive svoje porodice, Louise je napisala autobiografiju Moj život kao prva beba iz epruvete.

Iako je svjesna svoje uloge u historiji, kao i težine koju nosi njeno postojanje kao univerzalni simbol nade za sve one koji se bore s neplodnošću, Louise ističe kako su pravi heroji njeni roditelji i naučnici.

Od troje naučnika koji su ostavili neizbrisiv trag u historiji otvorivši za milione parova vrata budućnosti, više niko nije među živima. Jean Purdy umrla je od melanoma 1985. u dobi od samo 39 godina, a tri godine kasnije od raka je u 75. godini života preminuo i Patrick Steptoe. Robert Edwards nadživio ih je za više od dvije decenije; umro je 2013. u 87. godini. Godine 2010. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za razvoj in vitro oplodnje. Iako njegovi ključni saradnici, Steptoe i Purdy, to priznanje nisu doživjeli, trag koji je troje naučnika ostavilo u historiji je neizbrisiv.

Procjenjuje se da je od rođenja Louise Brown, zahvaljujući IVF-u i drugim potpomognutim reproduktivnim tehnologijama, do danas rođeno više od dvanaest miliona djece.

Izvor: Večernji