Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je postignut dogovor o dvosedmičnom primirju s Iranom, čime bi se privremeno zaustavili američko-izraelski napadi u zamjenu za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je prihvatanje primirja, uz garancije sigurnog prolaza kroz moreuz u koordinaciji s iranskim oružanim snagama. U međuvremenu, dio američkih demokrata oštro je kritikovao Trumpovu ratnu retoriku, dok su tržišta reagovala snažnim padom cijena nafte i rastom azijskih berzi.
Iran je zvanično potvrdio da prihvata dvosedmično primirje sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio obustavu napada pod uvjetom da Teheran u potpunosti omogući prolaz kroz Hormuški moreuz – jednu od ključnih globalnih energetskih arterija.
Prema riječima iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, sigurna plovidba kroz moreuz bit će omogućena u naredne dvije sedmice, uz koordinaciju s iranskim vojnim strukturama. Upravo je pitanje kontrole tog pomorskog prolaza bilo centralno u eskalaciji sukoba, ali i u postizanju ovog privremenog dogovora. Iran i Oman planiraju naplaćivati tranzitne pristojbe za plovila koja prolaze kroz Hormuški tjesnac tijekom dvotjednog primirja, prema iranskoj poluslužbenoj novinskoj agenciji Tasnim. Sredstva će biti namijenjena obnovi, izvijestio je Tasnim. Iran navodno naplaćuje do 2 milijuna dolara po plovilu za prolaz kroz Hormuz.
Ključnu posredničku ulogu odigrao je pakistanski premijer Shehbaz Sharif, koji je potvrdio da primirje stupa na snagu odmah te da će pregovori između Teherana i Washingtona započeti u Islamabadu. Prema njegovim riječima, sporazum se ne odnosi samo na bilateralni odnos SAD-a i Irana, već uključuje i širi regionalni okvir, „Liban i druga područja“.
Međutim, upravo se pitanje Libana pokazalo kao prva tačka neslaganja. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu podržao je Trumpovu odluku o dvosedmičnoj pauzi u napadima na Iran, ali je istovremeno poručio da se primirje ne odnosi na Liban. Time je otvoren prostor za nastavak izraelskih operacija protiv Hezbollaha, što dodatno komplikuje krhku stabilizaciju.
Na terenu su već zabilježeni znakovi te napetosti – izraelski napadi u Libanu nastavljeni su i nakon objave primirja, dok Hezbollah indirektno poručuje da sukob nije završen. Ovakva paralelna dinamika potvrđuje da primirje ima ograničen domet i da ne obuhvata sve aktere konflikta.
Istovremeno, globalne reakcije ukazuju na ogroman ekonomski ulog. Cijene nafte naglo su pale i američka referentna nafta izgubila je više od 15 posto vrijednosti, dok su berze u Japanu i Južnoj Koreji zabilježile snažan rast. Analitičari smatraju da je upravo strah od dugotrajnog ekonomskog udara bio jedan od ključnih faktora koji su utjecali na Washington da prihvati deeskalaciju.
U samim Sjedinjenim Državama, političke podjele dodatno su produbljene. Deseci demokratskih zastupnika osudili su Trumpovu retoriku prema Iranu, ocjenjujući je opasnom i destabilizirajućom, te su zatražili njegovo uklanjanje s dužnosti. Kritike se posebno odnose na ranije prijetnje koje su uključivale apokaliptične scenarije i uništenje iranske infrastrukture.
Bijela kuća predstavlja primirje kao političku i vojnu pobjedu. Prema službenim izjavama, američka strategija „maksimalnog pritiska“ dovela je do situacije u kojoj su stvoreni uvjeti za pregovore i dugoročnije rješenje. “SAD je ispunio sve vojne ciljeve”, rekao je Trump, dodavši: “Jako smo daleko od konačnog sporazuma o dugoročnom miru s Iranom.”
S druge strane Iran tvrdi da je ostvario veliku pobjedu i prisilio Sjedinjene Države da prihvate njegov plan od 10 točaka, što stoji u priopćenju iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Trump rekao da je SAD primio prijedlog od 10 tačaka od Irana i vjeruju da je to izvodljiva osnova za pregovore.
Ovo je tih 10 tačaka:
- Obveza nenapadanja
- Nastavak iranske kontrole nad Hormuškim tjesnacem
- Prihvaćanje obogaćivanja urana
- Ukidanje svih primarnih sankcija
- Ukidanje svih sekundarnih sankcija
- Ukidanje svih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a
- Ukidanje svih rezolucija Odbora guvernera
- Isplata odštete Iranu
- Povlačenje američkih borbenih snaga iz regije
- Prekid rata na svim frontama, uključujući i protiv Hezbollaha u Libanu
Ipak, uprkos optimističnim tonovima iz Washingtona, analitičari upozoravaju da je riječ o izuzetno krhkom primirju. Razlike u interpretaciji sporazuma, naročito u vezi s Libanom, kao i duboko ukorijenjeni strateški ciljevi svih strana, ostavljaju otvoreno pitanje hoće li dvosedmična pauza zaista prerasti u trajni politički dogovor ili tek u kratki predah u sukobu.
