Najveća bojazan prvog čovjeka Agencije nije samo trenutna glad, već dugoročni gubitak čitave generacije. Polovina od dva miliona stanovnika Gaze su mlađi od 18 godina. Odrastanje u okruženju bez nade, zaklona i budućnosti stvara plodan teren za destruktivne ideologije

Dok se Bliski istok još jednom pretvara u globalno bure baruta, sudbina Pojasa Gaze kao da polako klizi u drugi plan međunarodne pažnje. Pola godine nakon zvaničnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, humanitarna situacija pokazuje blage znake oporavka, ali stvarnog kraja neprijateljstava nema na vidiku. Svakodnevni incidenti, vojne operacije i duboka neizvjesnost čine život u enklavi nepodnošljivim.

Philippe Lazzarini, generalni komesar Agencije Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) upozorava da je termin „prekid vatre“ u Gazi često samo slovo na papiru. Od oktobra prošle godine, uprkos zvaničnom obustavljanju širih operacija, poginulo je više od 600 ljudi. Ograničenja ulaska robe i dalje su rigorozna, a stanovništvo je zbijeno na jedva polovini teritorije Pojasa.

„Danas se mnogo manje govori o Gazi, naročito otkako je eskalirao sukob između Izraela, SAD-a i Irana. Govori se o prekidu vatre, ali se ponekad čini da on postoji samo po imenu: svakodnevne vojne operacije i incidenti se nastavljaju“, ističe Lazzarini. Iako priznaje da je početna faza mirovnog plana omogućila oslobađanje dijela zarobljenika i da je situacija s hranom nešto bolja nego ranije, on naglašava da je svakodnevica i dalje „totalna bijeda“.

„Ljudi i dalje žive među ruševinama i prašinom. Dobavljanje pitke vode može trajati satima. Skloništa su potpuno neadekvatna, posebno za zimu. Kombinacija bujičnih kiša, poplava i intenzivne hladnoće bila je razorna, naročito za djecu“, svjedoči šef UNRWA-e.

Najveća bojazan prvog čovjeka Agencije nije samo trenutna glad, već dugoročni gubitak čitave generacije. Polovina od dva miliona stanovnika Gaze su mlađi od 18 godina. Odrastanje u okruženju bez nade, zaklona i budućnosti stvara plodan teren za destruktivne ideologije.

„Prioritet je vratiti nadu i započeti rekonstrukciju. Ako čitava generacija odraste traumatizovana, bez ikakvih perspektiva za budućnost, to je savršen recept za radikalizaciju. Tu na scenu stupa obrazovanje. Ono je ključno“, objašnjava Lazzarini. On podsjeća da su Palestinci kroz istoriju, uprkos gubitku zemlje i domova, uvijek ulagali u obrazovanje kao svoj najveći ponos: „Ako ne uspijemo vratiti djecu u obrazovni sistem, izgubićemo cijelu generaciju.“

UNRWA se proteklih godina suočila s najtežim izazovima od svog osnivanja, uključujući optužbe Izraela da su pojedini radnici Agencije učestvovali u napadima Hamasa 7. oktobra 2023. godine. To je dovelo do privremene obustave finansiranja od strane ključnih donatora, što je Agenciju dovelo na rub opstanka.

„Nadam se da će naša agencija jednog dana nestati, ali zato što će postojati pravedno i trajno političko rješenje za Palestince. Naša agencija je rođena kao privremena i trebala bi prestati biti potrebna tek kada se to rješenje pronađe. Ono što bi bila greška jeste eliminisati agenciju prije nego što imamo alternativu. Danas ne postoji nijedna palestinska institucija spremna da preuzme usluge koje mi pružamo“, jasan je Lazzarini.

Povodom istraga o umiješanosti uposlenika u napade, on navodi da su eksterni izvještaji, poput onog Catherine Colonna, potvrdili da su sistemi kontrole u UNRWA-i robusni, što je vratilo povjerenje većine donatora. Ipak, on priznaje ograničenja s kojima se suočavaju.

„Mi smo humanitarna organizacija: nemamo policiju ni obavještajne službe. Zavisimo od informacija koje nam dostave države. Više od dvadeset godina svake godine dostavljamo kompletne liste zaposlenih i Izraelu i Palestinskim vlastima“, objašnjava on, dodajući da su zbog osjetljivog okruženja uveli najstrožije politike neutralnosti unutar UN-ovog sistema, uključujući i striktna pravila ponašanja na društvenim mrežama.

Na direktno pitanje o komunikaciji s Hamasom, Lazzarini odlučno demantuje bilo kakve političke veze. On pojašnjava da je u prošlosti postojala isključivo „operativna koordinacija“ za praktična pitanja, poput kampanja vakcinacije, jer je Hamas de facto kontrolisao zdravstveni sistem u Gazi.

Kada je riječ o novim mirovnim prijedlozima koje predvode Sjedinjene Američke Države, Lazzarini ostaje oprezan. Za njega je jedini mjerodavan kriterij poštovanje aspiracija palestinskog naroda i njihovo pravo na samoopredjeljenje.

„Zabrinjava me bilo koji prijedlog koji bi Gazu pretvorio u nešto što ne pripada Gazijcima. Svaki mirovni plan mora završiti tako da Palestinci sami odlučuju o svojoj budućnosti“, zaključuje Philippe Lazzarini.

Poruka generalnog komesara je jasna: dok se svjetski lideri nadmeću u geopolitičkim strategijama, dva miliona ljudi u Gazi proživljava zimu među ruševinama. Bez hitne rekonstrukcije i povratka djece u škole, cijena koju će svijet platiti mogla bi biti mnogo viša od bilo kojeg humanitarnog budžeta.

IZVOR: ABC